PROSPEKT

Raiffeisen Harmonic, napajajućeg otvorenog investicijskog ▇▇▇▇▇ s javnom ponudom

(„Fond“)

Ovaj Prospekt ▇▇▇▇▇ usvojila je Uprava Raiffeisen Investa društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje UCITS fondovima (“Raiffeisen Invest d.o.o.“ ili „Društvo“). Datum objave Prospekta je 02. kolovoza 2022. godine.

Prospekt predstavlja poziv na davanje ponude za izdavanje udjela ▇▇▇▇▇. Prospekt sadrži one informacije na osnovi kojih će ulagatelj ili potencijalni ulagatelj u Fond moći stvoriti utemeljeni sud o Fondu i donijeti odluku o ulaganju.

Ovom Prospektu prilažu se Pravila ▇▇▇▇▇, koja čine njegov sastavni dio.

Prospekt i Pravila ▇▇▇▇▇ sastavljeni su u skladu sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, NN br.44/16,126/19 i 110/21 („Zakon“).

Prospekt i Pravila ▇▇▇▇▇, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji, Ključne informacije za ulagatelje, kao i dodatne informacije o Fondu dostupni su na internet stranicama ▇▇▇.▇▇▇▇▇▇▇▇▇.▇▇, te na upit u sjedištu Društva i u poslovnicama Raiffeisenbank Austria d.d. („RBA“)

Povijest dokumenta

Razdoblje važenja Prospekta	Popis bitnih promjena prospekta	Razlog promjene
07.04.2022.	Preoblikovanje ▇▇▇▇▇ Raifffeien Harmonic u napajajući fond	Bitna promjena prospekta napravljena je u cilju provedbe statusne promjene preoblikovanja otvorenog investicijskog ▇▇▇▇▇ s javnom ponudom Raiffeisen Harmonic u napajajući otvoreni investicijski fond Raiffeisen Harmonic. Navedenom promjenom se ulagateljima omogućuje sudjelovanje u ostvarivanju prinosa glavnog ▇▇▇▇▇, Raiffeisen-Ertrag kojim upravlja društvo Raiffeisen Kapitalanlage Gesellschaft m.b.H, sa sjedištem u ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇, ▇-▇▇▇▇, Beč, Austrija.

SADRŽAJ

OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM 5

RAIFFEISEN HARMONIC, NAPAJAJUĆI OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM

................................................................................................................................................................. 5

Povijesni ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ 6

Glavne karakteristike ▇▇▇▇▇ 7

Profil tipičnog ulagatelja ▇▇▇▇ ▇▇ Fond namijenjen 8

Profil rizičnosti ▇▇▇▇▇ 8

Investicijski cilj ▇▇▇▇▇ 8

Strategija i ciljana struktura ulaganja ▇▇▇▇▇ 8

Izjava o politici značajnih štetnih učinaka na održivost 9

Informacije o Glavnom fondu 9

Vrste imovine u koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ dopušteno ulaganje i ograničenja ulaganja 10

Tehnike i instrumenti koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem 10

Zajmovi 10

RIZICI POVEZANI S ULAGANJEM U FOND 11

Rizik strategije upravljanja Glavnim fondom 11

Tržišni rizik 11

Kreditni rizik 12

Rizik likvidnosti 13

Rizik koncentracije 13

Operativni rizik 13

Rizik održivosti 13

Utjecaj rizika održivost na Glavni fond 14

Utjecaj rizika održivost na Fond 14

Rizik povezan s korištenjem financijskih izvedenica 14

Rizik pohrane imovine 14

Profil rizičnosti ▇▇▇▇▇ 14

Rizici Društva 14

NAKNADE I TROŠKOVI 16

Naknade koje Društvo napajajućeg ▇▇▇▇▇ naplaćuje Fondu i/ili ulagatelju 17

Smanjenje naknada 17

Povećanje naknada 17

Ulazna naknada 17

Izlazna naknada 17

Naknada za upravljanje 17

Naknada i troškovi depozitara 18

Troškovi na teret imovine ▇▇▇▇▇ 18

Pokazatelj ukupnih troškova ▇▇▇▇▇ 18

POREZNI PROPISI 18

POSLOVNA ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ 20

UDJELI U FONDU 20

Prava iz udjela u Fondu 20

Način i uvjeti upisa u Registar 21

POSTUPCI I UVJETI IZDAVANJA I OTKUPA UDJELA 22

Rok za uplatu i predaju zahtjeva 22

Cijena izdavanja / otkupa udjela 22

Zamjena udjela 23

Opoziv zahtjeva 23

Posebna pravila vezana za otkup udjela 23

Potvrda o stjecanju ili otuđenju udjela 23

Slučajevi u kojima Društvo može odbiti uplate ulagatelja 24

Otkup „in specie“ 24

Obustava izdavanja i otkupa udjela 25

Početna vrijednost udjela, uplate i isplate u fond 25

Utvrđivanje cijene udjela 25

Distribucija udjela ▇▇▇▇▇ 26

LIKVIDACIJA I STATUSNE PROMJENE ▇▇▇▇▇ 26

Likvidacija ▇▇▇▇▇ 26

▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇

DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE 28

Uprava 28

Nadzorni odbor 28

Skupština 29

Politika primitaka 29

Fondovi pod upravljanjem Društva 29

Popis delegiranih poslova 29

Rješavanje pritužbi ulagatelja 30

REVIZOR 30

DEPOZITAR 30

Poslovi Depozitara 30

Sukob interesa 31

Rizici pohrane imovine 32

Izjava Depozitara 32

PRAVILA 34

OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM

Otvoreni investicijski fond s javnom ponudom ili UCITS1 fond je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, prikupljena javnom ponudom udjela u fondu s ciljem zajedničkog ulaganja imovine. Fond osniva i njime, u svoje ime i za zajednički račun ulagatelja u fond, upravlja društvo za upravljanje u skladu s odredbama zakona, Prospekta i Pravila ▇▇▇▇▇.

Sredstva prikupljena javnom ponudom udjela u fondu, te imovina stečena ulaganjem prikupljenih sredstava, uključujući prihode i prava proizašla iz imovine ▇▇▇▇▇, čine zasebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih ulagatelja u fond, tj. otvoreni investicijski fond s javnom ponudom ili UCITS fond. Ulagatelji u fond odgovaraju za obveze otvorenog investicijskog ▇▇▇▇▇ s javnom ponudom do visine iznosa svojeg udjela u fondu.

Udjeli u otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom su nematerijalizirani financijski instrumenti, slobodno su prenosivi i na zahtjev ulagatelja se otkupljuju iz imovine ▇▇▇▇▇.

U Republici Hrvatskoj rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom reguliran je Zakonom, a njihovo je osnivanje i poslovanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga („Hanfa“).

RAIFFEISEN HARMONIC, NAPAJAJUĆI OTVORENI INVESTICIJSKI FOND S JAVNOM PONUDOM

Raiffeisen Harmonic, napajajući2 otvoreni investicijski fond s javnom ponudom osniva („Fond“) i njime upravlja Raiffeisen Invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje UCITS fondovima („Društvo“).

Raiffeisen Harmonic je napajajući UCITS fond (tzv. „feeder“, u daljnjem tekstu „Fond“) glavnom UCITS fondu Raiffeisenfonds-Ertrag (tzv.

„master“, u daljnjem tekstu „Glavni fond“). Glavni fond je osnovan 01. srpnja 1998. godine na neodređeno vrijeme, a njime upravlja društvo Raiffeisen Kapitalanlage Gesellschaft m.b.H („R-

1 Undertakings For The Collective Investment Of Transferable Securities ili jedinice u subjektima za zajednička ulaganja su otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom osnovani u skladu s odredbama europske UCITS Direktive 2009/65/EZ ▇▇▇▇ je osnovni cilj standardiziranje otvorenih fondova s javnom ponudom na području Europske unije.

KAG“), sa sjedištem u ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇, ▇- ▇▇▇▇, ▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇▇. Depozitar Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ Raiffeisen Bank International AG, sa sjedištem u ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇, ▇-▇▇▇▇, ▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇▇. Revizor Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ KPMG Austria Gesellschaft m.b.H., sa sjedištem u Porzellangasse 51, A- 1090, Beč, Austrija.

Fond Raiffeisen Harmonic ulaže najmanje 85% svoje imovine u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇.

Fond nastaje preoblikovanjem ▇▇▇▇▇ Raiffeisen Harmonic, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom.

Preoblikovanje ▇▇▇▇▇ odobreno je Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Klasa: KLASA: UP/I 972-02/21-01/59 URBROJ:

326-01-40-42-22-17 od 17. veljače 2022.godine. Fond je osnovan na neodređeno vrijeme.

Prethodnik napajajućeg ▇▇▇▇▇, fond Raiffeisen Harmonic, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je osnovan spajanjem i prijenosom cjelokupne imovine fondova Raiffeisen Balanced, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom i Raiffeisen Prestige, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom.

Spajanje fondova i osnivanje ▇▇▇▇▇ Raiffeisen Harmonic, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom odobreno je Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Klasa: UP/I-451-04/13-06/20, Ur. broj: 326-443-13-3, od

15. studenog 2013. godine.

Fond Raiffeisen Harmonic, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je prethodno poslovao pod nazivom Raiffeisen Absolute. Prospekt napajajućeg ▇▇▇▇▇ Raiffeisen Harmonic temelji se na prospektu Glavnog ▇▇▇▇▇ s obzirom da u njega ulaže većinu svoje imovine, ali nije u cijelosti prepisan odnosno ne zamjenjuje prospekt ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇. Za potpuno poznavanje ulaganja u napajajući fond Raiffeisen Harmonic ulagatelji se upućuju na upoznavanje sa prospektom Glavnog ▇▇▇▇▇ u kojem su detaljno raspisani strategija ulaganja, naknade, troškovi, rizici Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ ostale informacije.

2 Napajajući fond je fond koji ulaže najmanje 85% svoje neto imovine u udjele glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ u skladu s ▇▇▇ ima isti investicijski cilj i strategije kao glavni fond. Sva ulaganja vrše se na razini glavnog ▇▇▇▇▇. Ovakva struktura ponekad se naziva „master- feeder“ struktura, tj. struktura „glavni-napajajući“ fond.

Prospekt Glavnog ▇▇▇▇▇, revidirani godišnji i polugodišnji izvještaji Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ engleskom jeziku te ključne informacije za ulagatelje (KIID) na hrvatskom jeziku, kao i dodatne informacije o Glavnom fondu, dostupni su besplatno na upit u sjedištu Društva i u poslovnicama RBA te će se dostaviti ulagateljima na njihov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev.

Povijesni ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇

Povijesni prinos prikazuje ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Raiffeisen Harmonic, otvoreni investicijski fond s javnom ponudom prije preoblikovanja.

8,3

7,5

6,7

4,8

1,8

1,6

-2

-4

-6

-8

-10

0,0

-4,3

-4,6

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021

S obzirom na datum preoblikovanja, povijesni prinos u odnosu na referentnu vrijednost Glavni fond nije moguće prikazati.

Prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i ne predstavljaju indikaciju ili projekciju mogućeg prinosa u budućnosti.

Svi iskazani prinosi ▇▇▇▇▇ uključuju tekuće troškove ▇▇▇▇▇. ▇▇▇▇▇▇ ne uključuje troškove ulaznih i izlaznih naknada. Kada bi ih uključili, prinos bi bio niži od navedenog.

Prinos se računa kao postotak promjene cijene udjela ▇▇▇▇▇ u određenom razdoblju.

Glavne karakteristike ▇▇▇▇▇

Trajanje ▇▇▇▇▇	Neograničeno
Valuta ▇▇▇▇▇	EUR
Investicijski cilj	Investicijski cilj ▇▇▇▇▇ ▇▇ omogućiti ulagateljima sudjelovanje u ostvarivanju prinosa Glavnog ▇▇▇▇▇.
Profil ulagatelja	Fond je namijenjen klijentima koji očekuju realizaciju umjerenog kapitalnog rasta izlažući se pretežno dioničkim i obvezničkim fondovima. Uz mogućnost viših prinosa, investitori moraju biti spremni i sposobni na povećane fluktuacije vrijednosti udjela i samim time moguće više gubitke.
Glavne vrste imovine	Fond nastoji ostvariti svoj investicijski cilj trajnim ulaganjem najmanje 85% svoje imovine u Glavni fond. Fond će nastojati uložiti i veći udio od 85% svoje imovine u Glavni fond.
Svrha korištenja financijskih izvedenica	Fond neće direktno koristiti financijske izvedenice.
Temeljna imovina izvedenica	Fond neće direktno koristiti financijske izvedenice.
Trgovanje financijskim izvedenicama	Fond neće direktno koristiti financijske izvedenice.
Tehnike učinkovitog upravljanja	Ne koriste se
Referentna vrijednost	Glavni fond
Horizont ulaganja	8 ▇▇▇▇▇▇
Najznačajniji rizici	- Rizik promjene cijene dionica - Kreditni rizik - Valutni rizik
Ukupni profil rizičnosti	Umjeren do visok
Volatilnost cijene udjela	umjerena
Valuta uplate i isplate	EUR, HRK
Ulazna naknada	ne naplaćuje se
Izlazna naknada	<1 ▇▇▇▇▇▇: 3,00% <2 ▇▇▇▇▇▇: 1,50% >2 godine: ne naplaćuje
Upravljačka naknada	Max 1,5%, trenutno 1,5%

Profil tipičnog ulagatelja ▇▇▇▇ ▇▇ Fond namijenjen

Fond je namijenjen klijentima koji očekuju realizaciju umjerenog kapitalnog rasta izlažući se pretežno dioničkim i obvezničkim fondovima. Uz mogućnost viših prinosa, investitori moraju biti spremni i sposobni na povećane fluktuacije vrijednosti udjela i samim time moguće više gubitke., tj. moraju moći prihvatiti da vrijednost njihova ulaganja može tijekom razdoblja ulaganja značajnije pasti ispod vrijednosti uloženog i ne očekuju jamstva ili zaštitu ulaganja.

Preporučeni minimalni horizont ulaganja u Fond ▇▇ ▇▇▇▇ (8) ▇▇▇▇▇▇.

Fond je namijenjen svim ulagateljima, malim i profesionalnim, kako ih definira MIFID regulatorni okvir3, koji nemaju nužno prethodno iskustvo ulaganja u fondove slične ovom Fondu te prvenstveno onima koji štede u valuti EUR.

Za ocjenu rizika i investicijskih prilika povezanih s ulaganjem u ovaj Fond, ulagatelji bi trebali raspolagati barem osnovnim znanjem o investicijskim fondovima i tržištima kapitala ili primiti primjeren savjet u skladu sa MIFID regulatornim zahtjevima.

Profil rizičnosti ▇▇▇▇▇

S obzirom na profil ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, Fond je umjereno do visoko rizičan.

Investicijski cilj ▇▇▇▇▇

Investicijski cilj ▇▇▇▇▇ ▇▇ omogućiti ulagateljima sudjelovanje u ostvarivanju prinosa Glavnog ▇▇▇▇▇.

Glavni Fond je mješoviti fond fondova ▇▇▇▇ je investicijski cilj umjeren kapitalni rast ulažući najmanje 51% imovine u fondove koji su izloženi dioničkim, obvezničkim i novčanih tržištima. Dioničkim fondovima izloženost može biti maksimalno do 75% imovine. Glavni Fond može ulagati i u pojedinačne financijske instrumente i depozite.

3 Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU („MIFID II“) je regulatorni okvir Europske unije koji uređuje aktivnosti trgovanja na financijskim tržištima i povećava zaštitu ulagatelja. U skladu sa MIFID regulatornim okvirom investicijski savjetnici mogu klijentima

Ulaganjem značajnog dijela imovine u Glavni fond, Fond posredno preuzima i investicijski cilj i strategiju Glavnog ▇▇▇▇▇.

Strategija i ciljana struktura ulaganja ▇▇▇▇▇

Fond nastoji ostvariti svoj investicijski cilj trajnim ulaganjem najmanje 85% svoje imovine u Glavni fond. Fond će nastojati uložiti i veći udio od 85% svoje imovine u Glavni fond.

Glavni fond ostvaruje prinos ulažući najmanje 51% svoje imovine u dioničke, obvezničke ili fondove novčanog tržišta, s ▇▇▇ da maksimalni udio dioničkih fondova ne smije premašivati 75% imovine Glavnog ▇▇▇▇▇. Također, Glavni fond se može izlagati i pojedinačnim financijskim instrumentima i depozitima. Glavni fond provodi diverzifikaciju rizika aktivnom

raspodjelom imovine i ulaganja čime su posredno izloženi ulagatelji u napajajućem Fondu i to s najmanje 85% imovine napajajućeg ▇▇▇▇▇. Ulagatelji su neposredno izloženi do najviše 15% neto imovine napajajućeg ▇▇▇▇▇ sljedećim likvidnim plasmanima: novac na računu, instrumenti tržišta novca i depoziti, a s ciljem upravljanja likvidnošću i smanjenja troškova. Imajući u vidu da će minimalni iznos portfelja napajajućeg ▇▇▇▇▇ biti uložena u likvidna sredstva (u praksi, radi se o novcu na računu), Društvo smatra da navedena ulaganja ne ugrožavaju investicijski cilj.

Referentna vrijednost napajajućeg ▇▇▇▇▇ ▇▇ Glavni fond koje je aktivno upravljan. Društvo ima pravo diskrecijskog izbora u vezi s ulaganjima ▇▇▇▇▇. Stupanj diskrecije određen je zakonskim ograničenjem za napajajući fond (najmanje 85% ▇▇▇▇▇ uloženo je u Glavni fond). Društvo referentnu vrijednost koristi u informativne svrhe te u marketinškim materijalima. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ se u informativne svrhe uspoređuje s prinosom referentne vrijednosti, tj. prinosom Glavnog ▇▇▇▇▇. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ u određenom razdoblju računa ▇▇ ▇▇▇ postotna promjena cijene udjela na kraju razdoblja u odnosu na cijenu udjela na početku razdoblja.

Imajući u vidu činjenicu da najmanje 85% imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti uloženo u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇, za očekivati je da će se kretanje cijene udjela i prinosi ▇▇▇▇▇ i Glavnog ▇▇▇▇▇ u

pružiti primjeren savjet koji se, uz procjenu znanja i iskustva klijenta o investicijskim fondovima i tržištima kapitala, ▇▇▇▇ temeljiti i na ocjeni individualne financijske situacije i osobnih investicijskih ciljeva pojedinog klijenta.

značajnoj mjeri podudarati i biti gotovo jednaki. Međutim, može doći do razlike u prinosima zbog činjenice da ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ nije izložena u 100%- tnom iznosu Glavnom fondu, već Fond smije do 15% neto imovine uložiti u likvidna sredstva, te zbog troškova i naknada koje se naplaćuju na teret neto ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Izjava o politici značajnih štetnih učinaka na održivost

Kod ulaganja na kojima se temelji ovaj financijski proizvod Društvo ne uzima u obzir kriteriji EU-a za okolišno održive gospodarske djelatnosti.

S obzirom na specifična obilježja napajajućih fondova Društvo ne provodi politike sudjelovanja niti mjere za uklanjanje ili smanjenje štetnih učinaka na održivost.

Društvo ne razmatra značajne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti. Društvo je poslovnu odluku u skladu s člankom 4, stavkom 1 SFDR Uredbe donijelo uzevši u obzir:



veličinu Društva s obzirom na

broj



zaposlenih,

organizacijsku strukturu Društva,

 internu politiku ulaganja vlastitih sredstava Društva,

 postojeće strategije, investicijske ciljeve i vrste UCITS fondova pod upravljanjem, veličinu NAV-a u fondovima.

Društvo procjenjuje da troškovi uspostave formalnih i obvezujućih politika u skladu s člankom 4 SFDR Uredbe, kao i mjerenja učinaka takvih politika na održivost ne bi bili proporcionalni veličini i organizacijskoj strukturi Društva.

Informacije o Glavnom fondu

Glavni fond je UCITS fond koji posluje u skladu s Direktivom 2009/65/EC (UCITS Direktiva).

Društvo i R-KAG sklopili su Sporazum kojim se uređuju međusobna prava i obveze vezane za razmjenu informacija i druge obveze vezane uz

4 Udjeli u bilo kojem pojedinačnom investicijskom fondu u skladu s

§ 71 Investmentfondsgesetz 2011, od.12.2021. koji nisu u potpunosti u skladu s odredbama navedenim u Direktivi 2009/65/EC (UCI) i ▇▇▇▇ ▇▇ isključiva svrha

- za zajednički račun i u skladu s načelom širenja rizika javno nabavljena sredstva ulagati u vrijednosne papire i druga likvidna financijska ulaganja i

- ▇▇▇▇ se udjeli, na zahtjev vlasnika udjela, kupuju ili otkupljuju na izravni ili neizravni trošak imovine investicijskog ▇▇▇▇▇

ulaganje imovine ▇▇▇▇▇ u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇. Sporazum uključuje sve primjenjive stavke Pravilnika o glavnim i napajajućim UCITS fondovima, između ostalog i način i uvjete međusobne razmjene poslovnih dokumenta, obavijesti i informacija, odredbe kojima se uređuje proces usklađenja učestalosti i vremena za izračun neto vrijednosti imovine Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇, te objavljivanje vrijednosti neto imovine po udjelu, odredbe i pojedinosti oko izvršenja zahtjeva za izdavanje i otkup udjela u Glavnome fondu, te postupke kojima se osigurava primjereno postupanje s upitima i pritužbama ulagatelja. Dodatne informacije o sporazumu između Društva i R-KAGa dostupni su na upit u sjedištu Društva.

Glavni fond je mješoviti fond fondova ▇▇▇▇ je investicijski cilj ostvarivanje umjerenog kapitalnog rasta.

Glavni fond većinom ulaže u obvezničke, dioničke i novčane fondove (najmanje 51% imovine). Dionički fondovi mogu činiti do 75% imovine Glavnog ▇▇▇▇▇. Glavni fond može ulagati i u obveznice i instrumente tržišta novca ▇▇▇▇ ▇▇ izdavatelji države, nadnacionalni izdavatelji i/ili kompanije.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ EUR.

Glavni fond može uložiti do 49% imovine u instrumente tržišta novca.

Glavni fond može ulagati u depozite po viđenju i oročene depozite do 12 mjeseci do 25% svoje imovine.

Glavni fond odabire fondove na temelju kvalitete investicijskog procesa, povijesnog prinosa i risk menadžmenta.

Glavni fond može ulagati u prenosive vrijednosne papire do 49% imovine ▇▇▇▇▇.

Glavni fond može ulagati u neuvrštene vrijednosne papire i instrumente tržišta novca do 10% imovine ▇▇▇▇▇.

Ulaganje u UCITS i UCI4 pojedinačno do 20% imovine Glavnog ▇▇▇▇▇.

svaki se može kupiti do 20 % imovine ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ne više od 30 % ukupne imovine ▇▇▇▇▇, pri čemu

a) ti fondovi ne ulažu više od 10 % imovine ▇▇▇▇▇ u udjele u drugim investicijskim fondovima i

b) su licencirani u skladu sa zakonskim odredbama koje ih čine podložnim nadzoru koji je, prema mišljenju Austrijske agencije za financijsko tržište, ekvivalentan nadzoru prema EU regulativi (tj.

U UCI udjele Glavni fond može uložiti do ukupno 30% imovine ▇▇▇▇▇.

Glavnim fondom se aktivno upravlja u odnosu na definirano mjerilo uspješnosti (benchmark). Takvo upućivanje na mjerilo uspješnosti ne ograničava opseg djelovanja upravljanja fondom.

Više od mjerilu uspješnosti nalazi se u prospektu Glavnog ▇▇▇▇▇ dostupnom besplatno na upit u sjedištu Društva i u poslovnicama RBA te će se dostaviti ulagateljima na njihov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev.

Najznačajniji rizici ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ Glavni fond izložen su:

- Rizik promjene cijene dionica

- Kreditni ▇▇▇▇▇

- ▇▇▇▇▇ promjene kamatnih ▇▇▇▇▇

- ▇▇▇▇▇ niskih ili negativnih kamatnih ▇▇▇▇▇

Ukupna izloženost Glavnog ▇▇▇▇▇ izračunava ▇▇ ▇▇▇ tržišni rizik portfelja Glavnog ▇▇▇▇▇. Tržišni rizik Glavnog ▇▇▇▇▇ mjeri se metodom rizične vrijednosti (VaR - Value at Risk). VaR je najveći očekivani gubitak uz danu razinu pouzdanosti unutar određenog vremenskog razdoblja.

Maksimalna VaR vrijednost Glavnog ▇▇▇▇▇ (relativni VaR) ograničena je na dvostruku iznos VAR vrijednosti referentnog portfelja. .

Glavni fond se može izlagati uvrštenim (ETD) i neuvrštenim (OTC) izvedenicama. Izvedenice se mogu koristiti u svrhu ostvarivanja investicijskojg cilja te u svrhu zaštite do 49% imovine ▇▇▇▇▇.

Za daljnje informacije vezane uz investicijski cilj i strategiju ulaganja, te profil rizika Glavnog ▇▇▇▇▇, ulagatelji se upućuju na prospekt Glavnog ▇▇▇▇▇.

Detaljne informacije o naknadama i troškovima koje Fond plaća Glavnom fondu navedene su u

pravu EU-a) i postoji odgovarajuće jamstvo suradnje između regulatornih tijela i

c) razina zaštite koja se pruža vlasnicima udjela jednaka je razini zaštite koja se pruža vlasnicima udjela u investicijskim fondovima koji su u skladu s odredbama Direktive 2009/65/EZ (UCITS), a posebno s odredbama koje se odnose na odvojeno čuvanje portfelja imovine, uzimanje zajmova, odobravanje zajmova i

dijelu Naknade i troškovi, a detalji o poreznom učinku ulaganja ▇▇▇▇▇ u Glavni fond nalaze se u dijelu Porezni propisi.

Vrste imovine u koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ dopušteno ulaganje i ograničenja ulaganja

Fond ulaže u financijske instrumente u skladu s ograničenjima definiranim Zakonom i na temelju Zakona donesenim propisima te u skladu sa strategijom i ciljem ▇▇▇▇▇ definiranim ovim Prospektom.

Fond ulaže najmanje 85% svoje imovine u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇. Osim ulaganja u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇, Fond može najviše 15% neto imovine ulagati u sljedeće vrste imovine:

NOVAC NA RAČUNU.

INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA. ▇▇▇▇▇ ▇▇

dopušteno ulaganje u instrumente tržišta novca. Instrumenti tržišta novca su instrumenti čije je dospijeće ili preostalo dospijeće 397 ▇▇▇▇ ili manje i ▇▇▇▇ prinosi su podložni utjecaju promjena uvjeta na tržištu novca.

Fond može ulagati u instrumente tržišta novca koje su izdale ili za koje jamče države članice Europske Unije i Sjedinjene Američke Države.

DEPOZITI. Fond ulaže u depozite kod kreditnih institucija sa sjedištem u Europskoj uniji.

Tehnike i instrumenti koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem

Društvo za račun ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ koristiti tehnike i instrumente u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem.

Zajmovi

Fond može pozajmljivati sredstva temeljem kratkoročnih ugovora o zajmu ili kreditu isključivo s ciljem korištenja tih sredstava za otkup udjela u Fondu, pod uvjetom da raspoloživa novčana sredstva nisu dostatna za tu svrhu. Ukupni iznos obveza koje podliježu otplati prema ugovorima o zajmu ili kreditu ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ u trenutku ugovaranja takvih pozajmica, na rok ne duži od tri mjeseca.

nepokrivena prodaja vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca jednaki su zahtjevima navedenim u Direktivi 2009/65/EZ i

d) relevantna poslovna djelatnost je predmet godišnjih i polugodišnjih izvješća koja omogućuju donošenje prosudbe o relevantnoj imovini i obvezama, prihodima i transakcijama tijekom promatranog razdoblja.

RIZICI POVEZANI S ULAGANJEM U FOND

Svako ulaganje pa tako i ulaganje u investicijski fond nosi određeni rizik. Vrijednost udjela svakog investicijskog ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i rasti i padati. Postoji mogućnost da ulaganjem u Fond ulagatelj neće očuvati sva uložena sredstva ili da će porast vrijednosti udjela biti nezadovoljavajući. Ne postoji garancija da će investicijski cilj ▇▇▇▇▇ zaista biti ostvaren.

Rizik strategije upravljanja Glavnim fondom

S obzirom na strukturu napajajućeg i glavnog ▇▇▇▇▇, Fond je izložen primarno riziku strategije upravljanja Glavnim fondom. Utjecaj ovog ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ visok.

Rizik strategije upravljanja Glavnim fondom odnosi se na mogućnost da investicijska strategija implementirana ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ upravitelja Glavnim fondom neće donijeti očekivane rezultate.

Rizici ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ fond izložen posredno kroz ulaganja Glavnog ▇▇▇▇▇:

• ▇▇▇▇▇ promjene cijena dionice

• Kamatni rizik

• Valutni rizik

• Kreditni rizik

• ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ugovorne strane

• Rizik namire

• Rizik likvidnosti

• Rizik koncentracije

• Operativni rizik

• Rizik procjene vrijednosti

• Rizik povezan s ulaganjem u izvedenice

• Rizik pohrane

• Rizik održivosti Rizike povezane s ulaganjima Glavnog ▇▇▇▇▇ Društvo ne može ublažiti ili eliminirati. Nadalje, sklonost rizicima, to jest maksimalna prihvatljiva razina za pojedine rizike definirana je strategijom Glavnog ▇▇▇▇▇.

Ostali rizici ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ Fond izložen kroz izravna ulaganja:

• Kamatni rizik

• ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ugovorne strane

• Kreditni rizik izdavatelja

• Valutni rizik

• Operativni rizik

• Rizik procjene vrijednosti

Rizici ▇▇▇▇▇ opisani u nastavku odnose se na rizike koji proizlaze iz izravnih ulaganja ▇▇▇▇▇ ▇▇ na rizike ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ Fond izložen posredno kroz ulaganja Glavnog ▇▇▇▇▇:

Tržišni rizik

Tržišni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ gubitka za fond ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastati zbog oscilacija tržišnih cijena imovine iz portfelja ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ posljedica promjena različitih tržišnih okolnosti i čimbenika (npr. kamatnih ▇▇▇▇▇, tečajeva, cijena vlasničkih instrumenata, kreditne sposobnosti izdavatelja i dr.).

Tržišne cijene financijskih instrumenata iz portfelja ▇▇▇▇▇ mogu rasti i padati, pri čemu promjene cijena mogu biti brze i nepredvidljive. Pad cijene pojedinog financijskog instrumenta u koji je uložena imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ dovesti do smanjenja prinosa na ulaganje.

Promjena cijena financijskih instrumenata može biti odraz općenitih tržišnih uvjeta neovisno o pojedinom izdavatelju. Općeniti tržišni uvjeti rezultat su ekonomskih i političkih uvjeta u državama u kojima se ulaže imovina, kao i stanja svjetske ekonomije. Neovisno od općih tržišnih uvjeta, cijene financijskih instrumenata mogu pasti zbog različitih specifičnih faktora povezanih sa izdavateljima financijskih instrumenata.

Fond je prvenstveno izložen riziku promjene cijene dionica i kamatnom riziku kao podvrstama tržišnog rizika.

Rizik promjene cijena dionica je mogućnost pada cijena dionica zbog faktora koji utječu na dinamiku dioničkog tržišta. ▇▇▇▇▇▇▇ imaju veću promjenjivost cijena od instrumenata s fiksnim prinosom.

Kamatni ▇▇▇▇▇ ▇▇ vrsta tržišnog rizika, a predstavlja rizik promjene vrijednosti ulaganja uslijed promjena kamatnih ▇▇▇▇▇.

Ulaganjem Glavnog ▇▇▇▇▇ u obvezničke fondove i obveznice, Fond se izlaže riziku promjene cijena obveznica uslijed promjene tržišnih kamatnih ▇▇▇▇▇. Općenito, očekuje se da će cijena dužničkih vrijednosnih papira pasti kada tržišne kamatne stope porastu. Obrnuto, očekuje se da će cijena dužničkih vrijednosnih papira porasti kada tržišne kamatne stope padnu. Dugoročni

dužnički vrijednosni papiri osjetljiviji su na promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ ▇▇ kratkoročnih.

Ulaganjem u kratkoročne instrumente s fiksnim prinosom Fond se izlaže riziku reinvestiranja. U slučaju pada tržišnih kamatnih ▇▇▇▇▇ dospjeli se instrumenti moraju reinvestirati po nižim kamatnim stopama što dovodi do smanjenja prinosa ▇▇▇▇▇.

Osjetljivost promjene cijene dužničkog vrijednosnog papira na promjene kamatnih ▇▇▇▇▇ mjeri se modificiranom duracijom, pri čemu veća modificirana duracija odgovara većoj osjetljivosti na kamatni rizik.

Društvo nastoji smanjiti neposrednu izloženost kamatnom riziku upravljajući modificiranom duracijom, ograničavajući osjetljivost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ promjene kamatnih ▇▇▇▇▇.

Valutni ▇▇▇▇▇ ▇▇ vrsta tržišnog rizika, a predstavlja rizik promjene vrijednosti ulaganja uslijed promjene tečaja valute financijskog instrumenta u odnosu na referentnu valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje. Promjena tečaja može utjecati na pad vrijednosti ulaganja. Tečajevi valuta mogu značajno oscilirati u kratkom vremenskom periodu. Općenito, na tečajeve valuta utječu ponuda i potražnja na tržištu valuta, razine kamatnih ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i intervencije centralnih banaka i vlada.

Imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti uložena u financijske instrumente denominirane u valutama različitim od ▇▇▇▇ - obračunske valute u kojoj se mjeri prinos na ulaganje u Fondu, čime se Fond izlaže riziku promjene tečaja pojedine valute u odnosu na euro. Utjecaj valutnog rizika na Fond koji proizlazi iz neposrednih ulaganja Društvo će kontrolirati ograničavanjem valutne izloženosti.

Kreditni rizik

Kreditni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ gubitka koji proizlazi iz mogućnosti da izdavatelj vrijednosnog papira ili druga ugovorna strana neće moći ispuniti svoje obveze prema fondu.

Međutim, gubici povezani sa kreditnim rizikom mogu nastupiti i prije samog neispunjavanja ugovorne obveze izdavatelja ili druge ugovorne strane. Općenito, kreditni ▇▇▇▇▇ ▇▇ potencijalni gubitak tržišne vrijednosti koja se može pojaviti uslijed promjene kreditne sposobnosti izdavatelja ili druge ugovorne strane. Promjena kreditnog rejtinga izdavatelja ili percepcija sudionika tržišta o mogućem neispunjavanju ugovorne obveze

može utjecati na pad tržišne cijene vrijednosnog papira. ▇▇▇▇▇ ▇▇ kreditni rizik često usko povezan sa tržišnim rizikom.

Kreditni rizik izdavatelja predstavlja mogućnost da izdavatelj financijskog instrumenta neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze vezane za financijski instrument. Kreditni rizik države je mogućnost da država neće platiti svoje obaveze (duga ili garancija) ili će morati pristupiti njihovom reprogramiranju.

Neispunjenje preuzetih obveza ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ izdavatelja financijskog instrumenta imalo bi negativan utjecaj na likvidnost i vrijednost imovine ▇▇▇▇▇.

Određene smjernice pri procjeni kreditnog rizika izdavatelja pruža procjena kreditne pouzdanosti izdavatelja (kreditni rejting) neke od vanjskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga. Što je kreditni rejting izdavatelja niži ▇▇▇▇ ▇▇ kreditni ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ zahtijevani prinos ulagača na ulaganja u vrijednosne papire tog izdavatelja. Pri procjeni kreditne sposobnosti izdavatelja Društvo se ne oslanja automatski ili isključivo na kreditne rejtinge koje su dodijelile vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga.

Društvo upravlja neposrednim utjecajem kreditnog rizika na Fond ograničavajući ulaganja s obzirom na ocjenu kreditne sposobnosti izdavatelja. Neposredna izloženost kreditnom riziku korporativnih izdavatelja nije dozvoljeno.

S obzirom na predviđenu strukturu ulaganja, Fond može posredno kroz ulaganje u Glavni fond biti izložen kreditnom riziku državnih i korporativnih izdavatelja.

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ugovorne ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ mogućnost ▇▇ ▇▇▇▇▇ strana ugovorenog posla na financijskim tržištima neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze prema Fondu.

Pri sklapanju poslova za račun ▇▇▇▇▇ ▇▇ financijskim tržištima Društvo nastoji poslovati s renomiranim partnerima dobre kreditne sposobnosti s ciljem smanjenja kreditnog rizika. Društvo dnevno prati izloženost riziku druge ugovorne ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ kontinuirano osigurava usklađenost izloženosti s ograničenjima propisanim Zakonom i podzakonskim aktima.

Rizik namire je posebna vrsta kreditnog rizika, a predstavlja mogućnost da realizacija ili namira zaključenih transakcija bude otežana ili potpuno onemogućena.

Prilikom sklapanja poslova za račun ▇▇▇▇▇ ▇▇ financijskim tržištima Društvo ugovara rokove i način namire u skladu s uobičajenom poslovnom praksom za pojedino tržište.

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti ▇▇ ▇▇▇▇▇ da se imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ moći unovčiti u dovoljno kratkom vremenskom roku i po cijeni ▇▇▇▇ ▇▇ približno jednaka fer cijeni te da Fond neće biti u mogućnosti u svakom trenutku ispunjavati zahtjeve za otkup udjela iz ▇▇▇▇▇.

▇▇▇▇▇ likvidnosti na razini ulaganja odnosi se na mogućnost prodaje imovine u koju ulaže Fond. Moguće je da dođe do smanjenja likvidnosti financijskih instrumenta u koje je uložena imovina ▇▇▇▇▇.

▇▇▇▇▇ likvidnosti na razini ▇▇▇▇▇ odnosi se na mogućnost otkupa udjela iz ▇▇▇▇▇. Iako se u pravilu ulaganje u investicijske fondove smatra likvidnim ulaganjem, postoji mogućnost da Društvo neće moći otkupiti udjele u kratkom vremenu. Rok za isplatu otkupljenih udjela propisan je ovim Prospektom. Osim toga, moguće je da otkup (i izdavanje) udjela u Fondu bude obustavljen u skladu s uvjetima navedenim u ovom Prospektu.

U svrhu upravljanja rizikom likvidnosti Društvo periodički procjenjuje likvidnost na razini ulaganja u odnosu ▇▇ ▇▇▇▇▇ isplata na razini ▇▇▇▇▇, ▇▇ nastoji ulaganja uskladiti s potrebama.

Rizik koncentracije

Rizik koncentracije odnosi se na mogućnost financijskog gubitka uslijed značajne izloženosti ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ pojedinim izdavateljima ili grupama izdavatelja, gospodarskim sektorima ili geografskim područjima. Zbog rizika koncentracije fond je osjetljiviji na potencijalne rizike (tržišni, kreditni, rizik likvidnosti) povezane sa ulaganjima.

Operativni rizik

Operativni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ gubitka koji nastaje zbog neodgovarajućih ili neuspjelih unutarnjih postupaka ili sustava, zbog ljudskog faktora ili zbog vanjskih događaja, te obuhvaća i pravni rizik.

Rizik ljudskog faktora odnosi se na mogućnost ljudske pogreške nastale tijekom operativnog obavljanja poslovnih procesa, primjerice pogrešaka u ugovaranju i/ili namiri transakcija ili

pogrešaka u procesu vrednovanja imovine. Rizik prijevare i krađe odnosi se mogućnost namjernog nezakonitog postupanja. Pravni ▇▇▇▇▇ ▇▇ mogućnost financijskih gubitaka nastalih zbog neusklađenosti poslovanja sa važećim pravnim propisima.

Rizik procjene vrijednosti imovine je vrsta operativnog rizika, a odnosi se na mogućnost da će imovina biti vrednovana po cijeni različitoj od cijene koja se može ostvariti prodajom imovine.

U situacijama kada tržišna cijena financijskog instrumenta ne odgovara fer vrijednosti instrumenta, ili zbog smanjenja likvidnosti određenog financijskog instrumenta tržišna cijena nije dostupna, fer vrijednost instrumenta se procjenjuje. Moguće je da procjena vrijednosti financijskog instrumenta bude veća od cijene po kojoj je instrument moguće prodati, što u slučaju prodaje instrumenta utječe na pad vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇.

Društvo nastoji eliminirati ili smanjiti pojavu i utjecaj operativnih rizika ustrojem samostalnih organizacijskih jedinica i jasnim razgraničenjem odgovornosti, usvajanjem poslovnih politika i procedura, te uspostavljanjem sustava kontrola koji su potrebni u provođenju redovnih poslovnih aktivnosti.

Rizik održivosti

Rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet povezan sa ulaganjima koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno materijalno negativan učinak na vrijednost ulaganja.

Najznačajniji rizici održivosti odnose se na okolišne i reputacijske rizike korporativnih izdavatelja i/ili drugih ugovornih strana koji mogu dovesti do primjerice bojkota tvrtki koji krše zakone o radu ili regulatornih kazni.

Rizici održivosti u određenoj mjeri mogu biti prisutni kod svih vrsta instrumenta dozvoljenih za ulaganje ▇▇▇▇▇.

Fond je izložen rizicima održivosti posredno kroz ulaganje u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇. Za ulaganja preostalog dijela imovine ▇▇▇▇▇ rizici održivosti nisu relevantni jer se pretežito odnose na novčana sredstva na računu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se koriste za upravljanje likvidnošću.

Rizici održivosti uzimaju se u obzir i integriraju u postupak donošenja odluka o ulaganju na razini Glavnog ▇▇▇▇▇, ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ R-KAG

R-KAG koristi različite izvore informiranja poput medija i drugih istraživačkih agencija, kako bi kontinuirano mogao ocijeniti može li pojedino ulaganje nanijeti reputacijsku štetu. Prilikom skupljanja takvih informacija, izvršava se procjena rizika na osnovu koje se odlučuje o prodaji vrijednosnog papira, dijalogu s kompanijom ili, u krajnjem slučaju, isključenja vrijednosnica kompanije iz svih fondova društva za upravljanje.

Prilikom ulaganja sredstva Glavnog ▇▇▇▇▇ u fondove drugih investicijskih društava, u obzir se uzima uključivanje rizika održivost navedenih investicijskih društava. Ukoliko se procjeni, s gledišta održivosti, da pojedina investicija ne zadovoljava rizike održivost Glavnog ▇▇▇▇▇, takva investicija bit će isključena kao potencijalno ulaganje.

Rizik održivosti Glavnog ▇▇▇▇▇ procjenjuje se i promatra neovisno ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ direkcije upravljanja rizikom R-KAGa na osnovi podataka ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇. Tijekom procesa procjene rizika održivosti, koristi se procjena održivosti (kroz sustav bodovanja), uzimajući u obzir gospodarski sektor u kojemu pojedina kompanija posluje.

Informacije o integriranju rizika održivosti u postupak donošenja odluka o ulaganju R-KAGa dostupne su na službenim internet stranicama društva ▇▇▇.▇▇▇.▇▇.

Utjecaj rizika održivost na Glavni fond

Rizik održivosti ▇▇ ▇▇▇▇▇ kod fondova koji uzimaju u obzir okolišne i socijalne čimbenike prilikom donošenja investicijskih odluka, a viši kod fondova koji ne uzimaju navedene čimbenike u obzir prilikom donošenja investicijskih odluka.

R-KAG procjenjuje da bi učinak rizika održivosti ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Glavnog ▇▇▇▇▇ mogao biti umjeren.

Utjecaj rizika održivost na Fond

S obzirom da je Fond izložen rizicima održivosti posredno kroz ulaganja u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇, utjecaj rizika održivost na Fond također je umjeren.

Rizik povezan s korištenjem financijskih izvedenica

Fond neće direktno koristiti financijske izvedenice.

Posredna izloženost ▇▇▇▇▇ izvedenicama moguća ▇▇ ▇▇▇▇ ulaganje u Glavni fond.

Ukupnu izloženost prema izvedenicama ▇▇▇▇▇ Društvo računa kao stvarnu ukupnu izloženost Glavnog ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ izvedenicama, proporcionalno s ulaganjem ▇▇▇▇▇ u Glavni fond.

Ukupna izloženost ▇▇▇▇▇ ni u kom slučaju ne smije biti veća ▇▇ ▇▇▇▇ vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

▇▇▇▇▇ pohrane imovine

Rizik gubitka imovine pohranjene kod depozitara u slijed nesolventnosti, neadekvatnih poslovnih procesa, propusta ili prijevare depozitara i/ili njegovih poddepozitara na koje je delegirao poslove pohrane.

Pri odabiru depozitara i ugovornih aranžmana za držanje i pohranu imovine društvo vodi računa o stručnosti i tržišnom ugledu depozitara te o zakonom propisanim uvjetima ili tržišnim praksama koji se odnose na pohranu imovine, a koji mogu negativno utjecati fond. Društvo periodički procjenjuje adekvatnost depozitara i te ugovornih aranžmana i ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ iz njih proizlaze u skladu sa internim kriterijima za procjenu adekvatnosti ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ za pohranu imovine.

Profil rizičnosti ▇▇▇▇▇

S obzirom na profil ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Fond je

umjereno do visoko rizičan.

Rizici Društva

Društvo može biti izloženo određenim financijskim rizicima koji su prisutni kod ulaganja imovine Društva u financijske instrumente (tržišni rizik, kreditni ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ likvidnosti), te operativnim rizicima i ostalim rizicima (strateški ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ sukladnosti, te reputacijski rizik).

Sukladno internoj politici Društva imovinu Društva čine novčana sredstva na računu Društva, te kratkoročni depoziti u odobrenim kreditnim institucijama. S obzirom na dozvoljena ulaganja imovine Društva, najznačajniji financijski rizici su kreditni i valutni rizik.

Operativni rizik Društva u najvećem se dijelu odnosi na poslove upravljanja UCITS fondovima i zakonskim obvezama koje proizlaze iz osnovne djelatnosti Društva.

Operativni rizik ▇▇ ▇▇▇▇▇ gubitka za Društvo zbog neprikladnih ili neuspjelih internih procesa, postupaka i propusta koji se odnose na ljudske resurse ili sustave unutar društva za upravljanje

ili zbog eksternih utjecaja ili događaja, uključujući pravni i dokumentacijski ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ proizlazi iz postupaka trgovanja, namire i vrednovanja koji se provode u ime UCITS fondova pod upravljanjem Društva.

Društvo nastoji eliminirati ili smanjiti pojavu i utjecaj navedenih rizika ustrajanjem samostalnih organizacijskih jedinica i jasnim razgraničenjem odgovornosti, usvajanjem poslovnih politika i procedura, te uspostavljanjem sustava kontrola koji su potrebni u provođenju redovnih poslovnih aktivnosti (npr. four-eyes principle). Društvo teži automatizaciji poslovnih procesa uz ugrađene kontrolne mehanizme. U cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizicima, koriste se tehnike koje uključuju identifikaciju i procjenu rizika, prikupljanje podataka o događajima operativnog rizika, praćenje ključnih pokazatelja operativnog rizika, provođenje analiza scenarija, te provođenje mjera za ovladavanja operativnim rizikom. Kontinuiranim praćenjem poslovnih procesa, u svrhu ranog prepoznavanja i ispravljanja nedostataka u politikama, procedurama i poslovnim procesima Društvo nastoji značajno smanjiti potencijalnu učestalost i/ili jačinu učinka događaja operativnog ▇▇▇▇▇▇, ▇▇ eventualni utjecaj na poslovanje.

Strateški ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ rezultira iz strateških poslovnih odluka kao što je to, npr., neprilagođenost poslovnih odluka promjenama u okruženju. Strateški rizik se u pravilu pojavljuje u vezi s drugim rizicima, ali se može pojaviti i kao

samostalan rizik, a uključuje rizike konkurencije, rizike promjena u industriji i rizike promjene u potražnji.

Rizik sukladnosti ▇▇ ▇▇▇▇▇ od izricanja mogućih mjera i kazni ▇▇ ▇▇▇▇▇ od nastanka značajnoga financijskoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga Društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima. Rizik sukladnosti može nastati zbog neusklađenosti sa zakonskim propisima ili u situaciji u kojoj dolazi do sukoba interesa. Sukob interesa nastaje kada relevantne osobe u Društvu nisu neutralne i objektivne u odnosu na upravljanje imovinom fondova, odnosno kada obavljajući svoju djelatnost i imajući specifičnu poziciju pri obavljanju poslova upravljanja imovinom imaju profesionalne ili osobne interese koji otežavaju djelotvorno obavljanje poslova i ugrožavaju njihovu objektivnost, protive se interesima ulagatelja fondova te na ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ mogu prouzročiti štetu fondovima i njihovim ulagateljima. S ciljem upravljanja rizikom sukladnosti Društvo je izdvojilo neovisnu funkciju sukladnosti, koja odgovara Upravi Društva i ▇▇▇▇ ▇▇ između ostaloga odgovorna za procjenu i praćenje rizika sukladnosti Društva.

Reputacijski rizik proizlazi od mogućeg negativnog utjecaja na ugled Društva kao posljedica negativne javne percepcije (npr., ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ulagatelja, poslovnih partnera, nadzornih tijela).

NAKNADE I TROŠKOVI

Troškovi upravljanja Fondom i naknade čine važan čimbenik pri odabiru ▇▇▇▇▇, jer ih u konačnici snosi ulagatelj. Iako se ponekad čine kao male i nebitne razlike, oni s vremenom mogu imati snažan učinak na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

U nastavku slijedi opis svih naknada i troškova koje snosi ulagatelj (izravno ili kroz naplatu imovini ▇▇▇▇▇).

Ulazno izlazne naknade	Naknade koje Društvo naplaćuje ulagatelju	Naknade koje društvo za upravljanje Glavnim fondom naplaćuje Fondu *	Ukupno za ulagatelja u Fond
Ulazna naknada	Nema	Nema	Nema
Izlazna naknada	max. 3%**	Nema	max. 3%

* Prilikom ulaganja ▇▇▇▇▇ u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇ ne naplaćuju se ulazna i izlazna naknada.

** Izlazna naknada u iznosu od 3% naplaćuje se na iznose povlačenja u slučaju ulaganja u trajanju od jedne (1) godine ili kraćih. Izlazna naknada u iznosu od 1,5% naplaćuje se na iznose povlačenja u slučaju ulaganja u trajanju dužem od jedne (1) godine do uključivo dvije godine. Za ulaganja duža od dvije (2) godine izlazna naknada se ne naplaćuje.

Naknada za	Naknada za	Naknada plative	Ukupno za ulagatelja
upravljanje	upravljanje plativa	društvu za upravljanje	u Fond
	Društvu iz imovine	Glavnim fondom iz
	▇▇▇▇▇	ulaganja u udjele
		Glavnog ▇▇▇▇▇
	▇▇▇. 1,5%	max.0,188 %***	max. 1,688%

*** Glavni fond može odobriti djelomičan povrat naknade za upravljanje Fondu.

Naknada depozitaru	Naknada plativa depozitaru iz imovine ▇▇▇▇▇	Naknada plativa depozitaru Glavnog ▇▇▇▇▇ iz ulaganja u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇	Ukupno za ulagatelja u Fond
Naknada depozitaru	max. 0,12 ****	max. 0,13%	max. 0,25 %

**** Naknada se obračunava na osnovicu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ukupna imovina ▇▇▇▇▇ umanjena za iznos obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja u financijske instrumente na ▇▇▇ vrednovanja.

Ukupno

Naknade iz imovine ▇▇▇▇▇

Naknade iz ulaganja u udjel Glavnog ▇▇▇▇▇

Ukupno

za ulagatelja u Fond

max. 1,62%

max. 0,318%

max. 1,938%

Sljedeći dodatni troškovi i naknade mogu teretiti imovinu Glavnog ▇▇▇▇▇: svi troškovi, naknade i pristojbe vezano za stjecanje i prodaju imovine Glavnog ▇▇▇▇▇, troškovi revizije i poreznog savjetovanja Glavnog ▇▇▇▇▇, troškovi propisanih objava te ostali troškovi određeni posebnim zakonima (troškovi nadzornog tijela i dr.). Za dodatne detalje vezane uz naknade i troškove koji se naplaćuju na imovinu Glavnog ▇▇▇▇▇ ulagatelji se upućuju na prospekt Glavnog ▇▇▇▇▇ u dijelu: 15. Method, level and calculation of the remuneration payable to the management company, the custodian bank/custodian or third parties and charged to the investment fund, and reimbursement of costs to the management company, the custodian bank/custodian or third parties by the investment fund

Naknade koje Društvo napajajućeg ▇▇▇▇▇ naplaćuje Fondu i/ili ulagatelju

Naknade koje Društvo može naplatiti ulagatelju u Fond ograničene su na:

– ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku izdavanja udjela,

– izlaznu naknadu koja se odbija od vrijednosti otkupljenih udjela,

Društvo neće obračunati ulaznu i/ili izlaznu naknadu investicijskim fondovima koji su ulagatelji u Fond, a kojima, izravno ili na temelju delegiranja, upravlja Društvo ili neko drugo društvo s ▇▇▇▇▇ ▇▇ Društvo povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim izravnim ili neizravnim međusobnim vlasničkim udjelom.

Naknada koju Društvo naplaćuje ▇▇▇▇▇ ograničena je na naknadu za upravljanje i s time povezane troškove.

Ostali troškovi i naknade naplaćuju se na ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Naknade i troškovi se uvećavaju za porez ako postoji porezna obveza.

Smanjenje naknada

U cilju promjene visine ulazne naknade, izlazne naknade, najviše naknade za upravljanje ili najviše naknade depozitaru, koje bi rezultirale manjim troškovima za ulagatelje, Društvo će ažurirati Prospekt u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene Prospekta, te će o navedenome objaviti obavijest na svojim internetskim stranicama.

Povećanje naknada

Prije promjena visine ulazne naknade, izlazne naknade, najviše naknade za upravljanje ili najviše naknade depozitaru, koje bi rezultirale većim troškovima za ulagatelje, Društvo će ishoditi odobrenje Hanfe za bitne promjene Prospekta ▇▇▇▇▇. Sljedeći radni ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ zaprimanja odobrenja Hanfe, Društvo će na svojim internetskim stranicama, na vidljivom mjestu, objaviti obavijest o bitnim promjenama Prospekta, nakon čega počinje teći rok od 40 ▇▇▇▇ tijekom kojeg svi ulagatelji mogu tražiti otkup udjela bez plaćanja izlazne naknade. Društvo će u roku od ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ zaprimanja odobrenja Hanfe svim ulagateljima poslati obavijest o bitnim promjenama Prospekta. Bitne promjene Prospekta stupit će na snagu protekom roka od 40 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objave obavijesti.

Ulazna naknada

Ulazna naknada se ne naplaćuje.

Društvo može donijeti odluku o promjeni visine ulazne naknade u skladu sa Zakonom i ovim Prospektom.

Izlazna naknada

Izlazna naknada naplaćuje se na iznose povlačenja ovisno o trajanju ulaganja, u valuti povlačenja ▇▇▇▇ ▇▇ odabrao ulagatelj na Zahtjevu za otkup udjela, a odbija se ▇▇ ▇▇▇▇ vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ po udjelu u trenutku otkupa.

Izlazna naknada u iznosu od 3% naplaćuje se na iznose povlačenja u slučaju ulaganja u trajanju od jedne (1) godine ili kraćih. Izlazna naknada u iznosu od 1,5% naplaćuje se na iznose povlačenja u slučaju ulaganja u trajanju dužem od jedne (1) godine do uključivo dvije godine. Za ulaganja duža od dvije (2) godine izlazna naknada se ne naplaćuje.

Tako obračunata izlazna naknada uvećava se za porez ako postoji porezna obveza. Obračunata izlazna naknada predstavlja prihod Društva.

Društvo može donijeti odluku o promjeni visine izlazne naknade u skladu sa Zakonom i ovim Prospektom.

Naknada za upravljanje

Fondu se naplaćuje naknada za upravljanje u iznosu od najviše 1,5% na osnovicu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ukupna imovina ▇▇▇▇▇ umanjena za iznos

obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja u financijske instrumente, uvećana za poreznu obvezu, ako takva obveza postoji.

Naknada za upravljanje trenutno iznosi 1,5% godišnje.

Naknada za upravljanje isplaćuje se jednom mjesečno. Naknada se izračunava svakodnevno jednostavnim kamatnim računom na osnovicu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ukupna imovina ▇▇▇▇▇ umanjena za iznos obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja u financijske instrumente za ▇▇▇ vrednovanja, a izračunati iznosi terete imovinu ▇▇▇▇▇.

Društvo zadržava diskrecijsko pravo pojedinim ulagateljima u Fond odobriti djelomičan povrat naknade za upravljanje. Takva odluka se donosi na osnovu iznosa i trajanja ulaganja u Fond. Naknada za upravljanje može se odlukom Društva sniziti za najviše 50%.

Društvo može donijeti odluku o promjeni naknade za upravljanje, a u skladu sa Zakonom i ovim Prospektom.

Naknada i troškovi depozitara

Fondu se naplaćuje naknada depozitaru, uvećana za poreznu obvezu, ako takva obveza postoji. Naknada depozitaru u iznosu od najviše 0,12% godišnje isplaćuje se jednom mjesečno.

Naknada depozitaru trenutno iznosi 0,12% godišnje.

Naknada depozitaru isplaćuje se jednom mjesečno. Naknada se izračunava svakodnevno jednostavnim kamatnim računom na osnovicu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ukupna imovina ▇▇▇▇▇ umanjena za iznos obveza ▇▇▇▇▇ s osnove ulaganja u financijske instrumente za ▇▇▇ vrednovanja, a izračunati iznosi terete imovinu ▇▇▇▇▇.

Društvo, zajedno sa depozitarom, može donijeti odluku o promjeni naknade depozitaru, a u skladu sa Zakonom.

Troškovi na teret imovine ▇▇▇▇▇

▇▇▇▇▇▇▇▇ koji se u stvarnom iznosu obračunavaju i naplaćuju na teret imovine ▇▇▇▇▇:

a) troškovi plativi depozitaru

- u stvarnom iznosu teretit će se imovina ▇▇▇▇▇ za troškove poddepozitara, te ostalih depozitnih i klirinških institucija za usluge depozitorija, prijeboja i namire, platnog prometa i ostalih troškova,

b) troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz

stjecanje ili prodaju imovine ▇▇▇▇▇

- imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇ se teretiti za troškove, provizije i pristojbe vezane za stjecanje i prodaju imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ čine svi troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz transakcije (npr. naknade za prijenos novčanih sredstava, naknade posrednika u trgovini financijskim instrumentima i sl.),

c) troškovi godišnje revizije ▇▇▇▇▇,

d) porezi koje je Fond ▇▇▇▇▇ platiti na svoju imovinu ili dobit,

e) sve propisane naknade i pristojbe plative Hanfi u vezi s izdavanjem odobrenja Fondu i

f) ostali troškovi određeni posebnim zakonima (troškovi Hanfe i/ili drugog nadležnog tijela).

Troškovi koji se mogu, u stvarnom iznosu, obračunati i naplatiti na teret imovine ▇▇▇▇▇:

a) troškovi vođenja registra udjela

- imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se teretiti za troškove vođenja registra udjela. Imovina ▇▇▇▇▇ ▇▇ se teretiti za troškove vođenja registra udjela, primjerice, ako je Društvo delegiralo taj posao na treću osobu,

b) troškove izdavanja potvrda o transakciji ili stanju udjela, ili izvadaka o stanju i prometima udjela u Fondu,

c) troškovi isplate ▇▇▇▇▇▇▇ ili dobiti ▇▇▇▇▇ i

d) troškove objave izmjena Prospekta i drugih propisanih objava.

Pokazatelj ukupnih troškova ▇▇▇▇▇

Društvo za svaku poslovnu godinu, sukladno odredbama Zakona izračunava i objavljuje u revidiranim godišnjim izvještajima ▇▇▇▇▇ pokazatelj ukupnih troškova.

Pokazatelj ukupnih troškova ▇▇▇▇▇ ne smije prelaziti 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇. Sve nastale troškove koji u određenoj poslovnoj godini prijeđu najviši dopušteni pokazatelj ukupnih troškova u visini od 3,5% snosi Društvo.

POREZNI PROPISI

Sažetak poreznog tretmana ulaganja u Fond utemeljen je na hrvatskim propisima koji su na snazi u vrijeme izrade Prospekta. Naknadne izmjene propisa i njihovih tumačenja mogu izmijeniti činjenice koje su u nastavku navedene, te imati posljedice za ulagatelje. Društvo ne preuzima obvezu dopunjavanja Prospekta niti obavještavanja ulagatelja o bilo kojoj naknadnoj

izmjeni poreznih propisa i postupaka poreznih vlasti. Društvo će izmjene u poreznim propisima, ako postoje, obuhvatiti Prospektom prilikom njegova ažuriranja u dijelu koji se odnosi na nebitne promjene Prospekta, te o navedenome objaviti obavijest na svojim internetskim stranicama.

POREZI KOJE JE FOND ▇▇▇▇▇ PLATITI NA SVOJU IMOVINU ILI DOBIT. Imovina ▇▇▇▇▇,

odnosno udjeli, teretit će se u iznosu stvarno nastalih poreznih obveza koje terete Fond, i koje je Fond ▇▇▇▇▇ platiti na svoju imovinu ili dobit.

POREZ NA DOBIT. Fond nije obveznik poreza na dobit. Međutim, ulagatelji u Fond, pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit, i koji otkupom (otuđenjem) udjela ostvare dobit, dužni su iznos ostvarene dobiti uključiti u poreznu osnovicu u godišnjoj prijavi poreza na dobit. Isto tako, ako ulagatelj ostvari gubitak pri prodaji (otuđenju) udjela, ima pravo na umanjenje porezne osnovice u godišnjoj prijavi poreza na dobit. Prihodi ili rashodi od vrijednosnih usklađenja ulaganja u Fond (nerealizirani dobici ili gubici) ne ulaze u osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Porezno se priznaju samo realizirani dobitci i gubitci na udjelima.

POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA PO OSNOVI KAPITALNIH DOBITAKA OSTVARENIH TEMELJEM ULAGANJA U

INVESTICIJSKE FONDOVE. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, 1. siječnja 2016. uvedeno je oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od ulaganja u investicijske fondove. Ulagateljima, fizičkim osobama, ostvareni neto dobitak prilikom otkupa (otuđenja) udjela u Fondu, stečenih nakon 1. siječnja 2016., a otuđenih u roku kraćem od dvije (2) godine, predstavlja oporezivi dohodak. Izuzetak su situacije propisane Zakonom o porezu na dohodak kada se primjenjuje izuzeće od oporezivanja.

Društvo nije preuzelo obvezu obustave, obračuna i uplate poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od kapitalnih dobitaka ostvarenih temeljem ulaganja u investicijske fondove te obavještavanja Porezne uprave za račun ulagatelja.

Društvo može sukladno važećim odredbama Zakona o porezu na dohodak dostaviti Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. sve potrebne podatke za reguliranje porezne obveze ulagatelja.

POREZ PO ODBITKU. Na imovinu koju Fond ulaže u strane financijske instrumente, može se obračunati porez po odbitku, prema poreznim propisima zemlje u koju se ulaže. Porez po odbitku uobičajeno se plaća na prihode od dividende, prihode od kamata, prihode od udjela u dobiti i druge prihode, a koji obračunava i obustavlja isplatitelj.

DOBITCI IZ ▇▇▇▇▇▇▇ ILI KAPITALNE DOBITI

▇▇▇▇▇. Fond ulagateljima ne isplaćuje dobitke ostvarene ulaganjem, nego se cjelokupna dobit ▇▇▇▇▇ zadržava i pripisuje udjelu.

ODBITCI KAPITALNIH GUBITAKA ▇▇▇▇▇. Za

gubitke koje Fond ostvari ulaganjem, umanjuje se imovina ▇▇▇▇▇ i udjeli ulagateljima.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST. Fondu se

na naknadu za upravljanje, naknadu depozitaru, naknadu nadzornom tijelu, troškove stjecanja imovine i troškove platnog prometa ne obračunava PDV. Fondu se na ostale troškove određene Prospektom može obračunavati PDV prema odredbama Zakona o PDV-u. ulagateljima, na naknade koje im se izravno obračunavaju (ulazna i/ili izlazna naknada), ne obračunava se PDV.

POREZ NA FINANCIJSKE TRANSAKCIJE. U

Republici Hrvatskoj ne plaća se porez na financijske transakcije, pa niti na financijske transakcije ▇▇▇▇▇. Isto tako ne obračunava se porez na financijske transakcije ulagateljima na izdavanje i otkup udjela. Fondu se na njegove transakcije može obračunavati porez na financijske transakcije sukladno regulativi države u koju Fond ulaže imovinu.

Imovina ▇▇▇▇▇ ili ulagatelji u Fond mogu biti terećeni za sve postojeće i eventualne buduće porezne obveze koje su Fond ili ulagatelji dužni platiti na svoju imovinu ili dobit, kao i za troškove reguliranja poreznih obveza i zahtjeva za povrat navedenih poreza.

Ovaj sažetak ne može se smatrati poreznim savjetom i služi kao informativni pregled poreznih aspekata ulaganja u Fond. Svaki ulagatelj u Fond, trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom prije ulaganja o mogućim poreznim posljedicama koje za njega mogu proizaći iz ulaganja u Fond, uključujući primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske ili bilo koje druge zemlje, međunarodnih poreznih sporazuma, kao i o potencijalnim izmjenama poreznih propisa, koji su u pripremi ili su prijedlozi za

te izmjene podneseni do ▇▇▇▇ objave Prospekta.

POREZNI TRETMAN ULAGANJA ▇▇▇▇▇ U

GLAVNI FOND Prema trenutno važećim poreznim propisima ulaganje ▇▇▇▇▇ u udjele Glavnog ▇▇▇▇▇ nije podložno poreznom opterećenju.

POSLOVNA ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇

Poslovnom godinom ▇▇▇▇▇ smatra ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ koja počinje 1.lipnja i završava 31.svibnja.

UDJELI U FONDU

Udjeli u Fondu su slobodno prenosivi, nematerijalizirani financijski instrumenti koji imateljima udjela u Fondu („ulagatelji“ ili u jednini

„ulagatelj“) daju određena prava. Udjel i prava iz udjela u Fondu ulagatelj stječe upisom u registar udjela ▇▇▇▇▇ („Registar“) kojeg vodi Društvo.

Prava iz udjela u Fondu

PRAVO RASPOLAGANJA. Ulagatelji imaju pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenesu (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili da ih opterete (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje.

PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST. Društvo i svaka osoba koja u ime i za račun Društva nudi udjele moraju ulagatelju prije sklapanja ugovora o ulaganju besplatno staviti na raspolaganje Ključne informacije za ulagatelje ▇▇▇▇▇ i ex-ante izvještaj o troškovima.

Redovna izvješća

Društvo za upravljanje dostavit će ulagateljima jednom godišnje izvadak o stanju i prometu udjelima u Fondu u njihovom vlasništvu.

Društvo mjesečno izrađuje izvještaj o poslovanju ▇▇▇▇▇ namijenjen ulagateljima i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama najkasnije do 15. u mjesecu za prošli mjesec.

Društvo će, ▇▇▇▇ ▇▇ to moguće, na svojim internetskim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s Društvom i Fondom, kada se radi o događajima koji bi mogli utjecati na poslovanje ▇▇▇▇▇.

5 Sukladno „Pravilniku o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima za pružanje investicijskih usluga“ „ovlaštena osoba“ ▇▇ ▇▇▇▇▇ koja ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ kvalifikacije za obavljanje relevantne funkcije: informiranje o

Društvo će, u slučajevima kada ▇▇ ▇▇▇ distributer udjela, ulagatelju jednom godišnje dostaviti ex- post izvještaj o troškovima i naknadama koje se odnose na udjele ulagatelja za proteklu poslovnu godinu osim ako takav izvještaj ulagatelju ne dostavi treća strana u skladu s ugovorom o delegiranju..

Izvješća na zahtjev

Društvo će ulagateljima, na njihov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev, dostaviti:

- Prospekt, Pravila, Ključne informacije za ulagatelje, posljednji revidirani godišnji izvještaj te polugodišnji izvještaj ▇▇▇▇▇;

- dodatne informacije o ograničenjima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima ▇▇▇▇▇, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina ▇▇▇▇▇;

- potvrdu ispisanu na memorandumu Društva koja potvrđuje da je zaposlenik RBA ili zaposlenik Društva koji je ulagatelja informirao/la o Fondu ili mu pružio/la investicijski savjet vezano uz Fond, ovlaštena osoba5 u odnosu na relevantnu funkciju koju obavlja.

Dostava izvješća

▇▇▇▇ ▇▇ Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona propisano da Društvo može ulagateljima dostaviti podatke na trajnom mediju, Društvo može podatke dostaviti putem elektroničke pošte ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

– ulagatelj je dostavio Društvu valjanu adresu elektroničke pošte,

– ulagatelj je odabrao takav način dostave podataka.

PRAVO NA UDIO U DOBITI. Cjelokupna dobit se reinvestira u Fond i sadržana je u cijeni udjela. Ulagatelji realiziraju dobit na način da djelomično ili u potpunosti prodaju svoje udjele u Fondu.

PRAVO NA OTKUP UDJELA. Ulagatelj može u svakom trenutku otuđiti sve ili dio svojih udjela u Fondu i zahtijevati isplatu tih udjela iz imovine ▇▇▇▇▇ pod uvjetom da je ovlašten njima slobodno raspolagati. Društvo ima obvezu

instrumentima i/ili investicijsko savjetovanje te navedene usluge pružila ulagatelju prilikom distribucije udjela ▇▇▇▇▇.

otkupiti udjele ulagatelja, osim u slučajevima ▇▇▇▇ ▇▇ to propisano Zakonom i Prospektom.

PRAVO NA ISPLATU DIJELA LIKVIDACIJSKE

MASE. Ulagatelji u Fond imaju pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, razmjerno njihovom udjelu u Fondu nakon podmirenja obveza ▇▇▇▇▇.

Nijedan ulagatelj ne može zahtijevati diobu zajedničke zasebne imovine ▇▇▇▇▇. Diobu zajedničke zasebne imovine ▇▇▇▇▇ ne može zahtijevati niti založni ili fiducijarni vjerovnik, ovrhovoditelj ili stečajni upravitelj pojedinog ulagatelja.

U postupku provedbe likvidacije ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ unovčava prodajom, pri čemu se prvo podmiruju obveze ▇▇▇▇▇ dospjele do ▇▇▇▇ donošenja odluke o likvidaciji, uključujući zahtjeve za otkup udjela koji su podneseni do ▇▇▇▇ donošenja odluke o likvidaciji, nakon čega se podmiruju sve druge obveze ▇▇▇▇▇ koje su dospjele ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ donošenja odluke o likvidaciji, a proizlaze iz transakcija povezanih uz upravljanje imovinom.

Preostala neto vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ raspodjeljuje ulagateljima razmjerno njihovom udjelu u Fondu.

Način i uvjeti upisa u Registar

Društvo će provesti upis u Registar u roku ▇▇ ▇▇▇▇▇ (7) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je:

a) izravno ili putem distributera, zaprimilo uredan zahtjev za izdavanje udjela i ▇▇▇▇ ▇▇ ulagatelj izvršio valjanu uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo u ▇▇▇ roku nije odbilo sklapanje ugovora ili je

b) podnesena uredna dokumentacija koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za raspolaganje postojećim udjelima.

Najmanji broj udjela u Fondu kojim ulagatelj može raspolagati je 0,0001.

Ulagatelj može udjele u Fondu prenijeti na treću osobu koja udjele stječe upisom u Registar. Ulagatelj ▇▇ ▇▇▇▇▇ dostaviti ugovornu ili drugu dokumentaciju koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za upis. Ako se iz dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za upis ne mogu nedvojbeno utvrditi svi elementi potrebni za valjano raspolaganje udjelom, ulagatelj ▇▇ ▇▇▇▇▇, na zahtjev Društva, dodatno ispuniti i dostaviti obrazac za upis raspolaganja udjelima,

kojeg odobrava Društvo. Obrazac ▇▇▇▇ biti potpisan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prenositelja i stjecatelja i ovjeren kod javnog bilježnika, osim u slučaju ▇▇▇▇ ▇▇ ugovorna ili druga dokumentacija ovjerena kod javnog bilježnika te je dovoljan potpis prenositelja i stjecatelja na obrascu za upis raspolaganja udjelima. U slučaju prijenosa na temelju odluke suda ili drugog nadležnog tijela, ili na temelju zakona, obrazac za upis nije potreban. Ako Društvo, prema svojoj razumnoj i savjesnoj procjeni iz dostavljene dokumentacije ne može nedvojbeno utvrditi sve elemente relevantne za upis novog imatelja udjela u Registar, pozvat će podnositelja na dopunu dokumentacije.

Društvo će odbiti upis u Registar:

a) ako se iz dokumentacije ▇▇▇▇ ▇▇ pravna osnova za raspolaganje udjelom ili ispunjenog obrasca za upis raspolaganja u Registar ne mogu nedvojbeno utvrditi svi elementi potrebni za valjano raspolaganje udjelima (primjerice koji je pravni posao u pitanju, stranke pravnoga posla, udjeli i sl.), ili

b) ako stjecatelj udjela ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u Fondu prema i u skladu s odredbama Zakona i prospekta ▇▇▇▇▇, ili

c) ako stjecatelj udjela stječe ili je stekao udjele na način suprotan dozvoljenom načinu stjecanja udjela u Fondu utvrđenom odredbama Zakona i prospekta ▇▇▇▇▇, ili

d) ako bi takvim raspolaganjem stjecatelj ili prenositelj udjela raspolagali udjelom u Fondu koji ▇▇ ▇▇▇▇▇ od najmanjeg udjela propisanog prospektom ▇▇▇▇▇.

Podnesena dokumentacija za raspolaganje udjelima može se opozvati isključivo prije izvršenja upisa u Registar, pod uvjetom da:

a) se opoziva suglasno i u pisanoj formi ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ulagatelja i treće osobe u čiju korist se raspolaže udjelom i

b) da takav opoziv bude zaprimljen kod Društva prije nego se izvrši upis u Registar na temelju zahtjeva za raspolaganje.

Ako na udjelima u Fondu postoje prava ili tereti u korist trećih osoba, udjelima se može raspolagati samo ako je s ▇▇▇ suglasna osoba u čiju korist su prava ili tereti na udjelima zasnovani, te će se svako raspolaganje udjelom suprotno navedenome smatrati ništetnim. Na udjelu u Fondu može se upisati samo jedno založno pravo.

U slučaju promjene ulagatelja na temelju dobrovoljnog raspolaganja udjelima, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanja ili na temelju zakona, na zahtjev stjecatelja istom će biti izdana potvrda o stjecanju udjela. Ako stjecatelj stekne udjel na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, na temelju zakona ili na drugi način, a ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u Fondu prema i u skladu s odredbama Zakona i prospekta ▇▇▇▇▇, ili je stekao udjel manji od najmanjeg udjela propisanog prospektom ▇▇▇▇▇, Društvo će od istog otkupiti udjel.

Društvo će donijeti odluku o otkupu udjela od stjecatelja udjela bez njegove suglasnosti u slučajevima kada stekne udjel u Fondu na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, odnosno na temelju zakona ili na drugi način, a pri tome isti:

a) ne ispunjava uvjete da postane ulagatelj u Fondu prema i u skladu s odredbama Zakona i ovog Prospekta, odnosno

b) je stekao udjel manji od najmanjeg udjela propisanog Prospektom ▇▇▇▇▇.

Društvo može donijeti odluku o otkupu udjela od ulagatelja bez njegove suglasnosti u sljedećim slučajevima:

a) u slučaju ▇▇▇▇ ▇▇ ulagatelj vlasnik udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ od najmanjeg udjela propisanog prospektom ▇▇▇▇▇,

b) u slučaju kada ulagatelj koji ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ udjela ▇▇▇▇▇ Društvu odbije dati informacije relevantne za provedbu Sporazuma FATCA i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL EU, L 359, od 16. prosinca 2014.), koje su Društvu potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom koji uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima,

c) u slučaju kada u odnosu na takvog ulagatelja postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s propisima koji to uređuju

d) kada ulagatelj u uzastopnom razdoblju dužem od 12 (dvanaest) mjeseci drži udjele u vrijednosti manjoj od najnižeg iznosa ulaganja propisanog temeljem investicijskog plana Fonda,

e) kada su odnosi između Društva i ulagatelja teško narušeni,

f) po svom sudu ocijeni da je cilj zahtjeva za izdavanje, otkup ili zamjenu udjela iskorištavanje neučinkovitosti koje proizlaze iz zakonskih ili drugačije propisanih obveza vezanih uz procedure izračuna cijene udjela.

Društvo će o otkupu udjela bez suglasnosti ulagatelja prethodno obavijestiti ulagatelja ▇▇ ▇▇▇▇ naplatiti izlaznu naknadu.

POSTUPCI I UVJETI IZDAVANJA I OTKUPA UDJELA

Rok za uplatu i predaju zahtjeva

Sve uplate vidljive na računu ▇▇▇▇▇ tijekom radnog ▇▇▇▇ prije krajnjeg roka za uplatu, smatrat će se da su zaprimljene toga radnog ▇▇▇▇. Sve uplate vidljive na računu ▇▇▇▇▇ tijekom radnog ▇▇▇▇ u uključivo i iza krajnjeg roka za uplatu, smatrat će se da su zaprimljene sljedećeg radnog ▇▇▇▇.

Novčana sredstva uplaćena u neradne dane smatrat će se uplaćenima prvog sljedećeg radnog ▇▇▇▇.

Krajnji rok za uplatu je 12:00:00 sati.

Kada ulagatelj želi kupiti udjel u Fondu podnosi uredan zahtjev za izdavanje udjela i uplaćuje novčana sredstva na račun ▇▇▇▇▇.

Svi zahtjevi za izdavanje, odnosno otkup i zamjenu udjela zaprimljeni tijekom radnog ▇▇▇▇ prije krajnjeg roka za predaju zahtjeva, smatrat će se da su zaprimljeni toga radnog ▇▇▇▇. Svi zahtjevi za izdavanje, odnosno otkup i zamjenu udjela zaprimljeni tijekom radnog ▇▇▇▇ u uključivo i iza krajnjeg roka za predaju zahtjeva, smatrat će se da su zaprimljeni sljedećeg radnog ▇▇▇▇.

Zahtjevi za izdavanje, odnosno otkup i zamjenu udjela zaprimljeni na neradni ▇▇▇ (subota, nedjelja, blagdani) smatrat će se da su zaprimljeni prvi radni ▇▇▇ koji slijedi, te će ih Društvo obračunati po cijeni udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇ prvog sljedećeg radnog ▇▇▇▇.

Krajnji rok za predaju zahtjeva je 12:00:00 sati.

Cijena izdavanja / otkupa udjela

Kupnja udjela u Fondu obavlja se po cijeni udjela koja vrijedi za prvi slijedeći radni ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ uplate. Iznimno, izdavanje udjela u Fondu može se obaviti dodjelom novih udjela prilikom

smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela.

U slučaju otkupa udjela Ulagatelju se priznaje cijena važeća za prvi slijedeći radni ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ zaprimanja urednog zahtjeva za otkup.

Smatrat će se da je zahtjev za otkup uredan ako je dostavljen na obrascu Društva „Zahtjev za otkup udjela“ u kojem su popunjena sva obvezna polja sukladno zakonskim zahtjevima.

Zamjena udjela

Ulagatelj može svoje udjele u Fondu zamijeniti izdavanjem udjela u nekom drugom fondu kojim upravlja Društvo. Zamjenu udjela ulagatelj obavlja na način da podnosi zahtjev za zamjenu udjela navodeći pri tome broj udjela ili vrijednost udjela koje se zamjenom želi prenijeti u drugi fond. Zamjenom udjela smatra se otkup udjela u Fondu (iz kojeg se sredstva prenose) te izdavanje udjela u fondu u koji se sredstva prenose. Prilikom zamjene udjela primjenjuju se prospektom propisani uvjeti koji vrijede i za pojedinačne transakcije izdavanja, odnosno otkupa udjela. Prilikom otkupa i izdavanja udjela nastalih u sklopu zamjene udjela, naplaćuju se, ako postoje, ulazne i izlazne naknade sukladno prospektima predmetnih fondova.

Zamjena udjela se može izvršiti samo između fondova koji imaju barem jednu zajedničku valutu. Pri tome kod zamjene udjela ista će se izvršiti prema sljedećim pravilima po prioritetu:

– ako su cijene udjela oba fonda denominirane u istoj valuti, zamjena udjela će se izvršiti u toj valuti. Pri tome ta valuta ▇▇▇▇ biti dozvoljena za isplatu iz početnog ▇▇▇▇▇, ▇▇ za uplatu u ciljani fond;

– ako su cijene udjela za fondove koji sudjeluju u zamjeni različite, zamjena udjela će se izvršiti u valuti cijene udjela ciljanog ▇▇▇▇▇, ako je ta valuta dozvoljena za isplatu iz početnog ▇▇▇▇▇;

– ako su cijene udjela za fondove koji sudjeluju u zamjeni različite, zamjena udjela će se izvršiti u dozvoljenoj valuti uplate ciljanog ▇▇▇▇▇, ako je ta valuta dozvoljena za isplatu iz početnog ▇▇▇▇▇.

Opoziv zahtjeva

Zaprimljene zahtjeve za izdavanje, otkup i zamjenu udjela unutar istog radnog ▇▇▇▇ moguće je opozvati pisanim putem prije krajnjeg roka za predaju zahtjeva.

U slučaju opoziva zahtjeva za izdavanje, uplaćena sredstva biti će vraćena ulagatelju u roku od pet (5) radnih ▇▇▇▇ od primitka valjanog opoziva ako je podatak o računu poznat Društvu.

Posebna pravila vezana za otkup udjela

Ako ulagatelj na zahtjevu za otkup udjela, odnosno prilikom zamjene udjela na zahtjevu za zamjenu udjela, navede broj udjela veći od broja udjela koje posjeduje i koji su slobodno raspoloživi u trenutku zaprimanja zahtjeva, ili iznos za isplatu odnosno zamjenu udjela nakon odbitka izlazne naknade bude manji od ciljanog iznosa za isplatu navedenog na zahtjevu za otkup udjela, odnosno prilikom zamjene na zahtjevu za zamjenu udjela, smatrat će se da je ulagatelj podnio zahtjev za otkup svih svojih slobodno raspoloživih udjela.

Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se naplaćuje sukladno odredbama ovog Prospekta. Za potrebe obračuna izlaznih naknada svi zahtjevi za otkup jednog ulagatelja zaprimljeni istog ▇▇▇▇ unutar važećih rokova smatrat će se jednim zahtjevom za otkup. Vezano uz obračun izlaznih naknada, u smislu utvrđivanja trajanja ulaganja, otkup udjela obavlja se onim redoslijedom kojim su udjeli izdavani, tj. po principu FIFO metode (udjeli koji su prvi izdani, prvi se i otkupljuju).

Izdavanje i otkup udjela u Fondu obavlja se tijekom određenog ▇▇▇▇ po cijeni koja u vrijeme izvršenja zahtjeva za izdavanje ili otkup udjela nije određena (poznata), nego odrediva.

Društvo će isplatiti sredstva ostvarena otkupom udjela, umanjena za iznos izlazne naknade ako se ista obračunava, u roku od najviše pet (5) radnih ▇▇▇▇ od primitka urednog zahtjeva za otkup udjela. Iznimno, isplata sredstava temeljem zahtjeva za otkup zaprimljenih za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela, Društvo će provesti u roku pet (5) radnih ▇▇▇▇ od ▇▇▇ prestanka obustave izdavanja i otkupa udjela. Navedeni rok se može produžiti za dodatnih ▇▇▇▇▇ (7) ▇▇▇▇, za isplatu zahtjeva za otkup udjela zaprimljenih za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela, po isteku obustave ako je to u interesu ostalih ulagatelja ▇▇▇▇▇.

Potvrda o stjecanju ili otuđenju udjela

Potvrda o stjecanju ili otuđenju udjela se izdaje ulagatelju bez odgode. Potvrda u najmanjoj mjeri sadrži:

a) datum stjecanja ili otuđenja udjela,

b) naziv ▇▇▇▇▇, tvrtku i sjedište Društva ,

c) broj udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇ koje glasi potvrda,

d) ime i prezime, odnosno tvrtku/naziv i OIB ulagatelja,

e) mjesto i datum izdavanja potvrde,

f) potpis ovlaštene osobe Društva, ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti elektronski ili izveden mehaničkim umnožavanjem potpisa.

Slučajevi u kojima Društvo može odbiti uplate ulagatelja

Društvo može odbiti uplate ulagatelja i sklapanje ugovora o ulaganju ako:

a) ocijeni da je cilj uplate ili zahtjeva za izdavanje udjela iskorištavanje neučinkovitosti koje proizlaze iz zakonskih ili drugačije propisanih obveza vezanih uz procedure izračuna cijene udjela,

b) bi se sklapanjem ugovora o ulaganju nanijela šteta ostalim ulagateljima, izložio Fond riziku nelikvidnosti ili insolventnosti, ili onemogućilo ostvarivanje investicijskog cilja i strategije ulaganja ▇▇▇▇▇, odnosno ako bi bio narušen ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ i/ili Društva,

c) su odnosi između Društva i ulagatelja teško narušeni (postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg postupka, obijesno ponašanje ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja i sl.), odnosno ako je Društvo ulagatelju odbilo sklapanje ugovora o ulaganju u bilo kojem drugom fondu pod upravljanjem Društva,

d) postoje osnovane sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma ili kršenja financijskih sankcija, u skladu s propisima koji to uređuju, te ako ulagatelj nije dostavio sve podatke i dokumente sukladno propisima koji reguliraju pranje novca i financiranje terorizma,

e) ulagatelj Društvu odbije dati informacije relevantne za provedbu FATCA i CRS regulative, koje su Društvu potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom koji uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima,

f) ulagatelj nije Društvu dostavio svu dokumentaciju ▇▇▇▇ ▇▇ Društvo propisalo kao potrebnu za sklapanje ugovora o ulaganju.

Društvo je dužno odbiti sklapanje ugovora o ulaganju za zahtjev za izdavanje udjela zaprimljen za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela.

Društvo zadržava pravo odbiti svaki zahtjev odnosno uplatu u Fond ako isti nisu u skladu s uvjetima propisanim Prospektom, Zakonom te propisima koji reguliraju sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Uplatu i sklapanje ugovora o ulaganju Društvo može odbiti sve do trenutka upisa u Registar. U slučaju da Društvo odbije uplatu ulagatelja odnosno sklapanje ugovora o ulaganju, o tome će obavijestiti ulagatelja te ako je izvršena uplata novčanih sredstava na račun ▇▇▇▇▇, vratiti uplaćena sredstva u nominalnom iznosu bez prava na zateznu kamatu na račun s kojeg je uplata zaprimljena, ako je podatak o računu poznat Društvu.

U slučaju odbijanja sklapanja ugovora o ulaganju kod zamjene udjela, Društvo će novčana sredstva isplaćena iz ▇▇▇▇▇ iz kojeg se otkupljuju udjeli i koja se sukladno Zakonu izravno uplaćuju na račun ▇▇▇▇▇ u kojem se zahtijeva izdavanje udjela, isplatiti na račun ulagatelja s kojeg je zaprimljena uplata u Fond iz kojega se otkupljuju udjeli, ako je podatak o računu poznat Društvu. Ako se radi o više uplata u Fond iz kojega se otkupljuju udjeli koje su izvršene sa 2 ili više različitih računa ulagatelja, novčana sredstva će se isplatiti na račun sa kojeg je izvršena zadnja uplata u korist ▇▇▇▇▇ iz kojeg se otkupljuju udjeli, ako je podatak o računu poznat Društvu.

Iznimno, novčana sredstva mogu biti isplaćena i na drugi račun kojeg dostavi ulagatelj nakon što ga je Društvo obavijestilo o odbijanju sklapanja Ugovora a prije isplate novčanih sredstava.

Otkup „in specie“

Otkup „in specie“ je otkup udjela prijenosom odgovarajućeg postotka svake vrste imovine ▇▇▇▇▇ u ukupnoj vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se ▇▇▇ otkupljuju. Dopušten je u slučaju kada bi se prodajom imovine ▇▇▇▇▇, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji u Fond. Zahtjev za otkup udjela ▇▇▇▇ glasiti na najmanje 5% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇, a razliku između ukupne vrijednosti odgovarajućeg postotka svake vrste imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se prenosi i ukupne vrijednosti udjela koji se ▇▇▇ otkupljuju, Društvo

će isplatiti u novcu. Ograničenje od 5% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se primjenjivati u slučaju likvidacije ▇▇▇▇▇. Da bi Društvo moglo obaviti otkup „in specie“, ulagatelj u Fondu ▇▇▇▇ prethodno pristati na takav otkup udjela. Kada bi se prodajom imovine ▇▇▇▇▇, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup, u nepovoljan položaj doveli ostali ulagatelji, dozvoljena je kombinacija otkupa »in specie« i otkupa isplatom na račun ulagatelja.

Obustava izdavanja i otkupa udjela

Otkup udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se obustaviti ako Društvo i depozitar smatraju da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu otkupa. U ▇▇▇ slučaju se istovremeno ▇▇▇▇ obustaviti i izdavanje udjela. Fond može privremeno obustaviti izdavanje i otkup svojih udjela i ako Glavni fond privremeno obustavi izdavanje i/ili otkup svojih udjela, i to na isto vremensko razdoblje. Obustava izdavanja i otkupa udjela ▇▇ ▇▇▇▇ bez odgode prijaviti Hanfi, nadležnim tijelima svih država u kojima se trguje udjelima ▇▇▇▇▇ ▇▇ o navedenom istovremeno obavijestiti depozitara.

Društvo će svaku obustavu izdavanja i otkupa udjela objaviti na internetskim stranicama Društva za cijelo vrijeme trajanja obustave. Hanfa može naložiti izdavanje i otkup udjela u Fondu ako je to u javnom interesu ili interesu ulagatelja.

Društvo će za cijelo vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela nastaviti izračunavati neto vrijednost imovine i cijenu udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je to primjenjivo. U slučaju nastupa okolnosti u kojima bi za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela izračun neto vrijednosti imovine i cijene udjela ▇▇▇▇▇ bio onemogućen, Društvo će o istome obavijestiti Hanfu i javnost, uz naznaku razloga zbog kojih nije moguće izračunati točnu neto vrijednost imovine i cijenu udjela ▇▇▇▇▇.

Društvo će za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela odbiti sklapanje ugovora o ulaganju za zahtjeve za izdavanje udjela ▇▇▇▇▇ zaprimljene za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela, a sve eventualne zaprimljene uplate bez odgode vratiti ulagateljima ▇▇▇▇▇.

Zahtjeve za otkup udjela za vrijeme obustave Društvo će evidentirati prema redoslijedu zaprimanja, vodeći računa da se niti jedan ulagatelj ▇▇▇▇▇ ne stavi u povlašteni položaj. Ulagatelji koji za vrijeme obustave podnesu

zahtjev za otkup udjela ▇▇▇▇▇, imaju za vrijeme obustave mogućnost povući zahtjev ili ga po prestanku obustave izvršiti po cijeni udjela ▇▇▇▇▇ utvrđenoj za ▇▇▇ prestanka obustave izdavanja i otkupa udjela.

Prava ulagatelja ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i prava i tereti na udjelima ▇▇▇▇▇ u korist trećih osoba, za vrijeme obustave izdavanja i otkupa udjela miruju do datuma prestanka obustave izdavanja i otkupa udjela.

Obustava izdavanja i otkupa udjela ▇▇▇▇ prestati čim je prije moguće, odnosno čim prestanu razlozi za obustavu izdavanja i otkupa, a najkasnije u roku od dvadesetiosam (28) ▇▇▇▇ od početka obustave, osim ako se Hanfa izrijekom ne suglasi s produljenjem naznačenog roka. Nastavak poslovanja ▇▇▇▇▇ potrebno je bez odgode prijaviti Hanfi i nadležnim tijelima svih država u kojima se trguje udjelima ▇▇▇▇▇ ▇▇ objaviti na internetskim stranicama Društva.

Obustava izdavanja i otkupa udjela dodatno je pojašnjena u članku 19 Pravila ▇▇▇▇▇.

Početna vrijednost udjela, uplate i isplate u fond

Početna vrijednost jednog udjela na ▇▇▇ osnivanja ▇▇▇▇▇ iznosi 100,00 EUR.

Sve novčane uplate u Fond i isplate iz ▇▇▇▇▇ ▇▇ u kunama, primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke za EUR važećem za uplate u Fond na ▇▇▇ kupnje udjela, a za isplate iz ▇▇▇▇▇ važećem na ▇▇▇ otkupa udjela, ili u eurima. Društvo može donijeti odluku da uplate i isplate budu i u nekoj drugoj valuti. Društvo će takvu odluku prethodno dostaviti Hanfi.

Iznimno, uplate u Fond prilikom ulaganja koje predstavlja investicijski plan mogu biti isključivo u kunama.

Minimalna uplata ulagatelja u Fond je 500,00 HRK kada se vrši uplata u kunama odnosno 65,00 EUR, kada se vrši uplata u eurima Minimalna uplata u Fond prilikom ulaganja koje predstavlja investicijski plan, čime se podrazumijevaju ugovorene periodične uplate u Fond, je 100,00 HRK.

Utvrđivanje cijene udjela

Cijenu udjela izračunava i utvrđuje Društvo, a izračun provjerava depozitar ▇▇▇▇▇. Cijena udjela izračunava se ▇▇▇ ▇▇▇▇ vrijednost imovine

▇▇▇▇▇ podijeljena brojem izdanih udjela, pri čemu je:

1. neto vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ jednaka vrijednosti ukupne imovine ▇▇▇▇▇ umanjenoj za obveze ▇▇▇▇▇,

2. broj izdanih udjela jednak broju udjela u trenutku izračuna cijene, uzevši u obzir izdavanja i otkupe izvršene od trenutka zadnjeg izračuna cijene do trenutka izračuna nove cijene.

Ukupnu imovinu ▇▇▇▇▇ za ▇▇▇ vrednovanja čini zbroj vrijednosti svih vrsta imovine ▇▇▇▇▇.

Obveze ▇▇▇▇▇ mogu biti obveze s osnove:

a) ulaganja ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇,

b) izdavanja i otkupa udjela ▇▇▇▇▇,

c) naknade Društvu,

d) naknade depozitaru te

e) ostalih obveza za nepodmirene troškove sukladno Zakonu i Prospektu ▇▇▇▇▇.

Društvo izračunava ukupnu vrijednost imovine ▇▇▇▇▇, utvrđuje obveze ▇▇▇▇▇ i izračunava neto vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ cijenu udjela ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, Zakonu i na temelju Zakona donesenim propisima.

Cijena udjela u Fondu denominirana je u eurima i iskazuje se zaokružena na četiri (4) decimale.

Vrijednost neto imovine i cijene udjela ▇▇▇▇▇, Društvo izračunava za svaki ▇▇▇ idućeg radnog ▇▇▇▇.

Društva za upravljanje Glavnim fondom i napajajućim Fondom poduzela su odgovarajuće mjere kako bi uskladila vrijeme izračuna i objavu neto vrijednosti ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ i napajajućeg ▇▇▇▇▇.

Utvrđena cijena udjela ▇▇▇▇▇ objavljuje se za svaki ▇▇▇ vrednovanja u kojem je obavljeno izdavanje ili otkup udjela ▇▇▇▇▇, odnosno najmanje dva puta mjesečno u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Društva. Informacije o cijeni udjela mogu se zatražiti i osobno putem telefona, pošte ili elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte Društva, odnosno u prostorijama ovlaštenoga prodajnog zastupnika.

Distribucija udjela ▇▇▇▇▇

Poslove distribucije udjela ▇▇▇▇▇, osim Društva, obavlja i RBA, Magazinska 69, Zagreb temeljem

sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji za obavljanje poslova distribucije udjela otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem Društva. Osoba ovlaštena za distribuciju udjela ispunjava uvjete propisane Zakonom i na temelju Zakona donesenim propisima. Za svoj rad prima naknadu od Društva iz sredstava naknade za upravljanje, ili ulazne, ili izlazne naknade koju Društvo naplaćuje Fondu odnosno ulagatelju.

Osoba ovlaštena za distribuciju udjela dužna je ulagatelju ili potencijalnom ulagatelju dati na uvid Prospekt, Pravila ▇▇▇▇▇ i Ključne informacije za ulagatelje i ex-ante izvještaj o troškovima, te pravodobno prosljeđivati Društvu sve zaprimljene zahtjeve za stjecanje ili otkup udjela.

Društvo će ulagatelju, na njegov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev, dostaviti potvrdu ispisanu na memorandumu Društva koja potvrđuje da je zaposlenik RBA ili zaposlenik Društva koji provodi distribuciju udjela ovlaštena osoba u odnosu na relevantnu funkciju koju obavlja.

LIKVIDACIJA I STATUSNE PROMJENE ▇▇▇▇▇

Likvidacija ▇▇▇▇▇

▇▇▇▇▇▇▇▇ likvidacije ▇▇▇▇▇ pokreće se svakako u sljedećim slučajevima:

a) ako prosječna dnevna neto vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ padne ispod 5.000.000,00 HRK tijekom tri (3) uzastopna kalendarska mjeseca, a nije započet postupak pripajanja ▇▇▇▇▇ nekom drugom UCITS fondu,

b) prilikom dobrovoljnog prestanka obavljanja djelatnosti Društva, ako upravljanje Fondom neće biti preneseno drugom ovlaštenom društvu za upravljanje,

c) ako depozitar prestane poslovati u svojstvu depozitara ili ako Hanfa ukine izdanu suglasnost na izbor depozitara, a Društvo ne postupi u skladu sa Zakonom ili ako Hanfa odbije ili odbaci zahtjev Društva za promjenom depozitara,

d) ako je Društvu ukinuto ili mu je prestalo važiti odobrenje za rad ili je nad Društvom otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije, a upravljanje Fondom nije preneseno na novo društvo za upravljanje u skladu s odredbama Zakona,

e) kada Hanfa, kao posebnu nadzornu mjeru, naloži Društvu likvidaciju ▇▇▇▇▇.

▇▇▇▇▇▇▇▇ likvidacije može biti pokrenut i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom, podzakonskim propisima i prospektom ▇▇▇▇▇, a posebno ▇▇▇ i u sljedećim slučajevima:

f) ako je donesena odluka o likvidaciji Glavnog ▇▇▇▇▇, osim ako Hanfa Društvu izda odobrenje:

a. za promjenu Glavnog UCITS ▇▇▇▇▇, ili

b. za preoblikovanje ▇▇▇▇▇ u UCITS fond koji nije napajajući,

g) ako je donesena odluka o statusnoj promjeni Glavnog ▇▇▇▇▇, osim ako Hanfa Društvu izda odobrenje:

a. za nastavak ulaganja ▇▇▇▇▇ u isti Glavni fond koji je prošao statusnu promjenu,

b. za promjenu Glavnog UCITS ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je nastao u postupku statusne promjene dosadašnjeg Glavnog ▇▇▇▇▇,

c. za promjenu Glavnog UCITS ▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇ nije sudjelovao u postupku statusne promjene Glavnog ▇▇▇▇▇,

d. za preoblikovanje ▇▇▇▇▇ u UCITS fond koji nije napajajući.

U slučaju likvidacije ▇▇▇▇▇ istu provodi Društvo, osim u slučaju stečaja ili kada mu je Hanfa oduzela odobrenje za rad, kada likvidaciju provodi depozitar ▇▇▇▇▇. Ako je depozitar ▇▇▇▇▇ u stečaju ili mu je Hrvatska narodna banka, odnosno nadležno tijelo države članice privremeno ili trajno oduzelo odobrenje za rad, likvidaciju provodi likvidator ▇▇▇▇▇ imenovan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Hanfe.

Likvidator ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ u roku od tri (3) ▇▇▇▇ od donošenja odluke o likvidaciji objaviti informaciju o početku likvidacije na svojoj internetskoj stranici te svakom ulagatelju u Fond dostaviti obavijest o početku likvidacije ▇▇▇▇▇.

Nakon donošenja odluke o likvidaciji zabranjuje se svako daljnje izdavanje ili otkup udjela u Fondu.

Od ▇▇▇▇ donošenja odluke o likvidaciji Fondu se ne mogu naplaćivati nikakve naknade niti troškovi, osim naknada depozitaru i troškova vezanih uz postupak likvidacije i njezine revizije. Troškovi vezani za postupak likvidacije mogu obuhvaćati troškove za unovčavanje imovine ▇▇▇▇▇, podmirenje obveza ▇▇▇▇▇ i raspodjelu

imovine ulagateljima, troškove obavještavanja ulagatelja, troškove revizije u likvidaciji, naknadu likvidatoru te sve ostale troškove koji se pojave kao neophodni u postupku likvidacije ▇▇▇▇▇, odnosno za koje likvidator procijeni da su u interesu ulagatelja. Troškovi vezani uz postupak likvidacije i naknada likvidatoru isplaćuju se iz imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ podmirenja obveza, a prije raspodjele imovine ulagateljima.

Ako dođe do zastoja unovčavanja imovine ▇▇▇▇▇ likvidator može izvršiti isplate ulagateljima u više navrata prilikom čega će izvijestiti ulagatelje u Fondu o imovini koja se ima unovčiti, razlozima nemogućnosti unovčavanja te imovine i, ako je moguće, roku u kojem se očekuje unovčavanje imovine.

U slučaju da likvidaciju nije moguće provesti, odnosno nije moguće unovčiti imovinu ▇▇▇▇▇ i isplatiti ulagateljima razmjeran dio preostale neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇, likvidator ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ radi završetka postupka likvidacije preostalu imovinu ▇▇▇▇▇ prenijeti ulagateljima, razmjerno veličini njihovih udjela u Fondu.

Likvidacija ▇▇▇▇▇ dodatno je pojašnjena u članku 22 Pravila ▇▇▇▇▇.

Statusne promjene ▇▇▇▇▇

Društvo može pokrenuti postupak pripajanja ▇▇▇▇▇ drugom UCITS fondu ili spajanja s drugim UCITS fondom ako vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ padne ispod najniže vrijednosti sukladno odredbama ovog Prospekta, a Društvo ne pokrene postupak likvidacije ▇▇▇▇▇ ili ako Društvo procijeni da je to u interesu ulagatelja.

Pripajanje se provodi prijenosom ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ (fond prenositelj) drugom UCITS fondu (fond preuzimatelj). Spajanje se provodi osnivanjem novog UCITS ▇▇▇▇▇ (fond preuzimatelj) na koji se prenosi cjelokupna imovina dva ili više UCITS fondova (fondovi prenositelji).

Ovisno o povećanju ili smanjenju vrijednosti udjela fondova koji sudjeluju u pripajanju, odnosno spajanju, svaki ulagatelj će dobiti odgovarajući broj udjela u fondu preuzimatelju. Pripajanje i spajanje se ne smatra ulaskom ili izlaskom iz ▇▇▇▇▇, pa se ulagateljima fondova koji sudjeluju u pripajanju ne naplaćuje ulazna odnosno izlazna naknada.

DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE

Raiffeisen Invest je društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje UCITS fondovima sa sjedištem u ▇▇▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇.

Jedini ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇ društvo R-KAG, sa sjedištem u ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇, ▇-▇▇▇▇, ▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇▇.

Društvo je osnovano 03. siječnja 2002. godine i upisano u Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem upisa MBS: 080418333 , OIB 81769224349. Temeljni kapital Društva u iznosu od 8.000.000,00 kuna u cijelosti je uplaćen u novcu. Poslovanje Društva odobreno je Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Klasa: UP/I-450- 08/02-02/22; Ur. broj: 567-02/02-02 od 21.

veljače 2002. i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Klasa: UP/I-451-04/10-52/4; Ur. broj: ▇▇▇-▇▇▇-▇▇-▇▇ od 17. ožujka 2011. godine. Djelatnost Društva je osnivanje i upravljanje UCITS fondom.

Organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i Skupština.

Uprava

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, predsjednica Uprave diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Financije. Karijeru je započela 1997. godine u Zagrebačkoj banci d.d., a nastavila u RBA, gdje je radila na poslovima tržišta kapitala, inicijalno kao broker, a zatim pokreće i organizira poslove skrbništva i depozitne banke. Tijekom 2004. godine imenovana je direktorom Direkcije skrbništva, depozitne banke i administracije. Karijeru u RBA 2007. godine privremeno prekida angažmanom na mjestu člana Uprave ICF Investa. Po povratku u RBA krajem 2007. godine imenovana je zamjenicom izvršnog direktora Sektora transakcijskih poslova, a od kolovoza 2012. godine, uslijed organizacijskih promjena ponovo je direktorica Direkcije skrbništva. U Upravi Raiffeisen Investa d.o.o. je od siječnja 2013. godine. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ položila je ispite za brokera, investicijskog savjetnika, ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva i ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova.

▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, član Uprave diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Makroekonomija. Karijeru je započela 2006. godine u RBA. Do 2018. godine radila je na poslovima skrbništva nad financijskim

instrumentima i poslovima administracije fondova kao voditelj Odjela. U svibnju 2018. godine prelazi u Raiffeisen Invest d.o.o. gdje karijeru nastavlja kao voditelj ▇▇▇▇▇ za sukladnost. U Upravi Raiffeisen Investa d.o.o. je od prosinca 2021. godine. ▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ položila je ispit za investicijskoga savjetnika.

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor Društva čine: ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, predsjednica Nadzornog odbora, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇, zamjenica predsjednice Nadzornog odbora i ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, član.

▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, predsjednica Nadzornog odbora diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beču, smjer Ekonomija i poslovanje. ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ▇▇▇▇ od deset ▇▇▇▇▇▇ iskustva na poslovima upravljanja imovinom uključujući na poslovima upravljanja investicijskim fondovima. Od 2011. godine obnaša dužnost Direktora za poslovanje u centralnoj i istočnoj Europi pri Raiffeisen Kapitalanlage GmbH, a od 2017. godine do danas dužnost Direktora Centra za kompetenciju RBI ▇▇▇▇▇ pri Raiffeisen Kapitalanlage GmbH.

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇, zamjenica predsjednice Nadzornog odbora diplomirala je 1998. godine na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo Sveučilišta u Rijeci. Bankarsku karijeru počela graditi prije dvadeset ▇▇▇▇▇▇ u Riadria banci d.d., potom u Privrednoj banci Zagreb d.d., te Societe Generale – Splitskoj banci d.d. gdje je obnašala niz menadžerskih funkcija u poslovanju sa stanovništvom, a posjeduje i iskustvo rada u osigurateljnoj industriji koje je stjecala u Croatia osiguranju d.d. U RBA na mjesto članice Uprave dolazi 14 studenog 2018. iz Addiko bank d.d. s pozicije izvršne direktorice za upravljanje prodajom i distribucijskim kanalima. ▇▇▇▇ 7. siječnja 2019. godine, imenovana je predsjednicom Nadzornog odbora Raiffeisen Investa d.o.o.

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, član Nadzornog odbora diplomirao je 1978. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Raiffeisen grupaciji zaposlen je od 1997 do 2021 godine kada odlazi u mirovinu. Za vrijeme svog radnog ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obnašao više rukovoditeljskih funkcija; Izvršni direktor Sektora investicijskog bankarstva Raiffeisenbank Austria

d.d. (RBA), Predsjednik Uprave Raiffeisen Vrijednosnice d.o.o., savjetnik Uprave RBA za investicijsko bankarstvo, a od 2004 godine do

odlaska u mirovinu, ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ obnaša dužnost Predsjednika Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, odnosno od 2014. Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Skupština

Skupštinu čini R-KAG kao jedini član Društva.

Politika primitaka

Društvo je usvojilo Politiku primitaka temeljem i u skladu sa Zakonom, Smjernicama ESMA-e o politici nagrađivanja u skladu s Direktivom o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), direktivama Raiffeisen ▇▇▇▇▇ temeljenim na CRD/CRR europskoj regulativi6, te na radnom zakonodavstvu Republike Hrvatske.

Politika primitaka ispunjava međunarodne standarde za objektivnu, transparentnu i poštenu strukturu primitaka u skladu s regulatornim smjernicama. Sustav primitaka u skladu je sa i potiče djelotvorno upravljanje rizicima, ne potiče preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilom rizičnosti, prospektom i/ili pravilima UCITS fondova kojima Društvo upravlja te ne dovodi u pitanje obvezu Društva da postupa u najboljem interesu UCITS fondova kojima upravlja. Politika je u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima Društva, UCITS fondova pod upravljanjem i ulagatelja, RBA i RBA ▇▇▇▇▇ i uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

Pojedinosti aktualne Politike primitaka, uključujući opis načina izračuna primitaka, i identitet osoba odgovornih za dodjelu primitaka, dostupne su u sažetku Politike primitaka koji je objavljen na internetskoj stranici Društva (▇▇▇▇▇://▇▇▇.▇▇▇▇▇▇▇▇▇.▇▇/▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇/▇▇▇▇▇ enti-drustva)

Društvo će primjerak Politike primitaka u papirnatom obliku dostaviti ulagatelju bez naknade na njegov zahtjev.

Fondovi pod upravljanjem Društva

Društvo osim Fondom upravlja i sljedećim otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom:, Raiffeisen Flexi Euro kratkoročni

obveznički, Raiffeisen Flexi Kuna kratkoročni obveznički, Raiffeisen Flexi USD kratkoročni obveznički, Raiffeisen Classic, , Raiffeisen USD 2026 Bond, Raiffeisen Eurski Val 2025 Bond, Raiffeisen Wealth te napajajućim otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Raiffeisen Sustainable Mix, Raiffeisen Sustainable Solid i Raiffeisen Sustainable Equities.

Popis delegiranih poslova

Društvo može iz objektivnih razloga s ciljem povećanja učinkovitosti trećim osobama delegirati poslove koje je dužno obavljati sukladno Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona te drugim relevantnim propisima. Prilikom odabira ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇, Društvo je postupalo stručno i s posebnom pažnjom, u najboljem interesu ulagatelja i ▇▇▇▇▇.

Društvo je slijedeće poslove koje je dužno obavljati sukladno Zakonu delegiralo na treće osobe:

- Vođenje poslovnih knjiga i izrada financijskih izvještaja Društva, usluge poreznog savjetovanja; dobavljač: Raiffeisen Consulting d.o.o.,

- Interna revizija, trgovanje udjelima, zaprimanje i obrada upita ulagatelja, usluge službenika za zaštitu osobnih podataka; slanje ex-post izvještaja; dobavljač: RBA,

- Pismohrana, vođenje poslovnih evidencija; dobavljači: RBA, Arhiv trezor d.d.,

- Pismeno izvješćivanje klijenata, objave i obavještavanje ulagatelja; dobavljači: RBA, CETIS d.o.o.,

- ▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ klijenata temeljem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, identifikacija klijenata temeljem FATCA i CRS regulative; dobavljač: RBA.

Za poslovanje Društva nužni su i poslovi koji nisu u Zakonu definirani kao djelatnosti društva za upravljanje, a koji omogućuju obavljanje djelatnosti društva. Za obavljanje slijedećih od tih poslova Društvo koristi usluge trećih strana što Zakonom nije definirano kao delegiranje, kako slijedi:

- Informatičke usluge; dobavljači: Setcor d.o.o., RBA, Primera ▇▇▇▇▇ d.o.o., CROZ d.o.o., Centralized Raiffeisen International

6 Capital Requirements Directive / Capital Requirements Regulation

Services & Payments S.R.L., Raiffeisen Informatik GmBH, HRPRO

- Upravljanje ljudskim resursima, informacijska sigurnost i zaštita na radu, marketing i odnosi s javnošću, nabava i opći poslovi, upravljanje digitalnim proizvodima, održavanje internet stranice; dobavljač: RBA,

- Izvještaji vezano uz upravljanje rizicima; dobavljač: R-KAG.

RBA je dio informatičkih usluga dalje eksternalizirala na slijedeće dobavljače: CROZ

▇.▇.▇. ▇ S&T Hrvatska d.o.o..

Raiffeisen Informatik GmBH je dio informatičkih usluga dalje eksternaliziralo na slijedeće dobavljače: PING Identity Corporation i Bat- groupware GmbH.

Rješavanje pritužbi ulagatelja

Sve pritužbe na rad Društva ulagatelj dostavlja Društvu u pisanom obliku poštom na adresu Društva navedenu u Prospektu, u bilo kojoj poslovnici RBA ili putem drugih regularnih kanala za zaprimanje reklamacija u RBA te putem elektroničke pošte na adresu: ▇▇▇▇▇▇▇▇▇@▇▇▇▇▇▇▇▇▇.▇▇.

Ako pritužba nije riješena u roku od 7 radnih ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ zaprimanja iste, ulagatelj će biti obaviješten pisanim putem ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Društva o tijeku rješavanja pritužbe. Društvo će se ulagatelju pisanim putem očitovati na dostavljenu pritužbu u roku od maksimalno 15 ▇▇▇▇ od zaprimanja pritužbe.

Politika postupanja po pritužbama ulagatelja dostupna je na internetskoj stranici Društva (▇▇▇▇▇://▇▇▇.▇▇▇▇▇▇▇▇▇.▇▇/▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇/▇▇▇▇▇ enti-drustva).

REVIZOR

Neovisni vanjski ovlašteni revizor ▇▇▇▇▇ ▇▇ Deloitte d.o.o, Radnička cesta 80, Zagreb.

DEPOZITAR

Depozitar ▇▇▇▇▇ ▇▇ RBA sa sjedištem u Zagrebu, Magazinska 69 („Depozitar“), osnovana 13. prosinca 1994. godine i upisana kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem upisa MBS: 080002366, OIB: 53056966535. Temeljni kapital u iznosu od 3.621.432.000,00 kuna uplaćen je u cijelosti i podijeljen na ukupno 3.621.432 redovne

▇▇▇▇▇▇▇ na ime, svaka u nominalnom iznosu od

1.000 kuna. Poslovanje je odobreno Rješenjem Hrvatske narodne banke, Z.br.1189/2003., od 12. veljače 2003. godine, odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Klasa: UP/I-451- 04/09-03/14, Ur. broj: 326-111/09-11, od 15. listopada 2009. godine.

Poslovi Depozitara

Depozitar obavlja za Fond slijedeće poslove:

a) Kontrolne poslove i to:

- osigurava da se izdavanje, otkup i isplata udjela ▇▇▇▇▇ obavljaju u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, drugim važećim propisima i Prospektom,

- osigurava da ▇▇ ▇▇▇▇ vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ cijena udjela u Fondu izračunata u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, drugim važećim propisima te Prospektom,

- izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini portfelj ▇▇▇▇▇, isključivo pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa Zakonom, propisima Hanfe, prospektom i Pravilima ▇▇▇▇▇,

- osigurava da svi prihodi i druga prava koja proizlaze iz transakcija imovinom ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ doznačeni na račun ▇▇▇▇▇ u uobičajenim rokovima,

- osigurava da se prihodi ▇▇▇▇▇ koriste u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i Prospektom ▇▇▇▇▇,

- kontrolira da se imovina ▇▇▇▇▇ ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima i odredbama Prospekta, Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i drugih važećih propisa,

- izvještava Hanfu i Društvo o provedenom postupku kontrole izračuna neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇,

- prijavljuje Hanfi svako ozbiljnije ili teže kršenje Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i Ugovora o obavljanju poslova depozitara ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Društva,

b) praćenje tijeka novca ▇▇▇▇▇,

c) poslove pohrane ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

Depozitar osigurava učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca ▇▇▇▇▇, a posebno da se sve uplate ulagatelja izvršene u svrhu izdavanja

udjela ▇▇▇▇▇ i sva ostala novčana sredstva ▇▇▇▇▇ evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju zakonske uvjete. O novčanim sredstvima ▇▇▇▇▇ evidentiranim na novčanim računima Depozitar vodi vlastite evidencije.

Imovina ▇▇▇▇▇ pohranjuje se kod Depozitara. Depozitar zaprima i zadržava u pohrani sve certifikate, potvrde, obavijesti, jamstva, ugovore ili druge instrumente ili dokumente koji dokazuju ili predstavljaju pravo vlasništva ▇▇▇▇▇ nad imovinom. Povezano s pohranom imovine ▇▇▇▇▇, Depozitar ažurno vodi evidenciju o imovini ▇▇▇▇▇, redovito dostavlja Društvu cjelovit i sveobuhvatan popis imovine ▇▇▇▇▇, izvještava Društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze.

Depozitar je delegirao poslove pohrane inozemnih financijskih instrumenata, temeljem potpisanog ugovora na poddepozitara: Raiffeisen Bank International AG, Beč, Austrija.

Popis svih osoba s kojima poddepozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova pohrane:

1	AO Raiffeisenbank Moscow
2	AS SEB Pank, Tallin
3	Banco Comercial Portugues, Lisabon
4	Banco National de Mexico
5	BNP Paribas New York Branch
6	Bulgarian National Bank
7	CACEIS Bank Spain, S.A.U.
8	CACEIS Bank, Netherlands Branch
9	CACEIS Bank, Pariz
10	CDCP, Prague
11	Central Depository AD (CDAD)
12	CIBC Mellon Global Securities Services Company, Toronto
13	Citibank N.A., London Branch
14	Citibank N.A., Sao Paolo Branch
15	Clearstream Banking AG, Frankfurt
16	Clearstream Luxembourg
17	Czech National Bank
18	Depozitarul Central, Bucharest
19	EFG Eurobank Ergasias S.A., Atena
20	First National Bank of Southern Africa Ltd., Johannesburg
21	HSBC Bank Malaysia, Kuala Lumpur

22	HSBC Custody Nominees (Australia) Limited, Sydney
23	HSBC Filipini
24	HSBC India, Mumbai
25	HSBC Indonesia, Jakarta
26	HSBC Japan, Tokyo
27	HSBC New Zealand, Auckland
28	HSBC Singapur
29	HSBC South Korea., Seoul
30	HSBC Taiwan, Taipei
▇▇	▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇▇▇
32	HSBC, Hong Kong
33	Intesa Sanpaolo SpA, Milan
34	KBC Bank NV Brussels
35	KDPW
36	KELER, Budapest
37	National Bank of Albania
38	National Bank of Romania
39	Nova KBM d.d.
40	NSD
41	OeKB CSD
42	OP Corporate Bank Plc
43	Priorbank Minsk
44	Raiffeisen Bank Aval
45	SEB – Skandinaviska Enskilda ▇▇▇▇▇▇ ▇▇, Helsinki
46	SEB Banka Latvia, Riga
47	SEB Banka Lithuania, Vilnius
48	SEB- Skandinaviska Enskilda ▇▇▇▇▇▇ ▇▇, Copenhagen
49	SEB- Skandinaviska Enskilda ▇▇▇▇▇▇ ▇▇, Stockholm
50	SEB, Oslo branch
51	SIX SIS, Zurich
52	Tha Bank of New York, Brussels Branch
53	The Bank of New York, London
54	Türk Ekonomi Bankasi A.S.

▇▇▇▇▇ ▇▇ podložna promjenama.

Ostale poslove određene Zakonom i Prospektom Depozitar obavlja samostalno.

Sukob interesa

U izvršavanju poslova, obveza i dužnosti Depozitara predviđenih Zakonom i Ugovorom o obavljanju poslova depozitara, Depozitar ▇▇ ▇▇▇▇▇ poduzeti sve razumne mjere u cilju

izbjegavanja sukoba interesa između njega samog, svog osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela s jedne strane i ▇▇▇▇▇, ulagatelja i Društva s druge strane.

U obavljanju poslova Depozitara potencijalno može nastati sukob interesa u slijedećim situacijama:

a) Depozitar je ujedno i broker u transakciji ▇▇▇▇ ▇▇ ugovorilo Društvo za račun ▇▇▇▇▇ ▇▇ bi depozitar mogao pogodovati sebi i/ili relevantnoj osobi u cilju ostvarenja financijske dobiti ili izbjegavanja financijskog gubitka a ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇. Kako bi upravljao potencijalnim sukobom interesa, Depozitar je funkcionalno i hijerarhijski odvojio obavljanje poslova Depozitara od ostalih poslova kreditne institucije čije bi obavljanje moglo dovesti do sukoba interesa.

b) Depozitar u dogovoru s Društvom pogoduje sebi i/ili Društvu ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇ da ne izvršava, ne izvršava savjesno ili propusti izvršiti sve zakonom propisane kontrole Depozitara ili naplaćuje naknade različite od tržišnih i/ili ugovorenih. U cilju ograničavanja navedenog sukoba interesa Ured za sukladnost Depozitara poduzima sve potrebne mjere i postupke radi identificiranja i upravljanja sukobom interesa. Također, upravitelji i ostali zaposlenici Depozitara, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti zaposlenici Društva i obratno.

c) Rizik sukoba interesa u poslovanju s trećom stranom na ▇▇▇▇ ▇▇ Depozitar delegirao poslove pohrane postoji u smislu kada bi Depozitar, relevantne osobe ili osobe neposredno ili posredno povezane s Depozitarom ▇▇▇▇▇ postupati u svoju korist ili u korist trećih strana, a ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ i/ili ulagatelja. Zaposlenici Depozitara dužni su pri odabiru trećih strana postupati s najvećom pažnjom i periodički provoditi dubinsku analizu (due diligence), te na primjeren način nadzirati aktivnosti trećih strana. Poslovni odnos s novom trećom stranom prijavljuje se i Uredu za sukladnost koji prepoznaje i upravlja potencijalnim sukobom interesa.

Upravljanje sukobom interesa dodatno je pojašnjeno u člancima 43 do 47 Pravila ▇▇▇▇▇.

Rizici pohrane imovine

Imovina pohranjena kod Depozitara izložena je riziku gubitka uslijed nesolventnosti,

neadekvatnih poslovnih procesa, propusta ili prijevare Depozitara i/ili poddepozitara na koje je delegirao poslove pohrane. Depozitar ▇▇▇▇▇ i poddepozitari su kreditne institucije koje posjeduju odgovarajuća znanja i iskustvo u pružanju usluga pohrane imovine te su pod nadzorom lokalnih nadležnih tijela.

Depozitar može pohranjivati imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇ zbirnim skrbničkim računima otvorenim kod poddepozitara. U slučaju da se imovina ▇▇▇▇▇ vodi na zbirnom računu to znači da se kod poddepozitara ne vodi evidencija o imovini pojedinog klijenta već takvu evidenciju vodi depozitar. Tako pohranjena imovina izložena je operativnom riziku korištenja imovine ▇▇▇▇▇ za račun nekog drugog klijenta uslijed pogreške depozitara ili poddepozitara. ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ može proizaći iz ovakvog načina pohrane umanjuje se redovitim uskladbama stanja na računu na kojem je pohranjena imovina.

Poddepozitar može imati pravo ▇▇▇▇▇▇ i/ili prijeboja nad financijskim instrumentima i gotovinom ▇▇▇▇ ▇▇ pohranjena na računu koji je Depozitar otvorio u ime Društva i za račun ▇▇▇▇▇ kod tog poddepozitara. Ako poddepozitar iskoristi spomenuto pravo nad imovinom ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ posljedicu propusta Depozitara da izvrši svoju obvezu prema poddepozitaru temeljem međusobnog ugovora, Depozitar je obvezan nadoknaditi Fondu gubitak, osim u slučaju kada Depozitar nije u mogućnosti izvršiti svoju obvezu prema poddepozitaru, jer Fond nije izvršio svoju obvezu prema Depozitaru.

Izjava Depozitara

Depozitar izjavljuje da će ažurni podaci o Depozitaru i to:

- tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa Uprave Depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, opis poslova koje Depozitar obavlja za Fond i potencijalnih sukoba interesa koji iz toga mogu nastati,

- opis svih poslova iz Zakona koje je Depozitar delegirao na treće osobe, popis svih trećih osoba s kojima Depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova pohrane, kao i popis svih osoba s kojima ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ima sklopljen ugovor o delegiranju tih poslova te potencijalnih sukoba interesa koji iz takvog delegiranja mogu nastati,

biti dostupni ulagateljima na njihov zahtjev.

PRAVILA

Raiffeisen Harmonic, napajajućeg otvorenog investicijskog ▇▇▇▇▇ s javnom ponudom („Fond“)

Članak 1.

Ovim Pravilima Raiffeisen Harmonic, napajajućeg otvorenog investicijskog ▇▇▇▇▇ s javnom ponudom uređuje se povjerenički odnos između Raiffeisen Invest društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje UCITS fondovima („Društvo“), kao upravitelja Fondom i svih imatelja udjela u Fondu („Ulagatelji“ ili u jednini

„Ulagatelj) ▇▇ ▇▇▇▇▇ i Ulagatelja.

▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ usvojila je Uprava Društva.

S Pravilima ▇▇▇▇▇ suglasio se Nadzorni odbor Društva i depozitar ▇▇▇▇▇ – Raiffeisenbank Austria d.d. („Depozitar“).

Pravila ▇▇▇▇▇ prilažu se Prospektu ▇▇▇▇▇ („Prospekt“) i čine njegov sastavni dio.

Ova Pravila ne sadrže nužno one podatke i/ili informacije koji su navedeni u Prospektu ▇▇▇▇▇, ▇▇ se Ulagateljima i potencijalnim ulagateljima preporuča da u cijelosti pročitaju Prospekt ▇▇▇▇▇.

Članak 2.

Poslovanje Društva i ▇▇▇▇▇ regulirano je Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom („Zakon“) i na temelju Zakona donesenim propisima, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga („Hanfa“).

Društvo za upravljanje

Članak 3.

Djelatnost Društva je osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom – UCITS fondovima.

Organizacijska struktura

Članak 4.

S obzirom na opseg i složenost poslovanja Društvo je:

a) uspostavilo primjerenu organizacijsku strukturu s jasno definiranim linijama odgovornosti,

b) uspostavilo primjerene mehanizme unutarnje kontrole što uključuje samostalne i neovisne funkcije upravljanja rizicima, praćenja usklađenosti s relevantnim propisima (sukladnost) i interne revizije,

c) usvojilo primjerene politike, procedure i druge interne akte,

d) usvojilo računovodstvene politike, procedure i postupke, koje osiguravaju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva i ▇▇▇▇▇,

e) usvojilo primjerene procedure upravljanja informacijskim sustavom i zaštite informacijskog sustava,

f) usvojilo primjerene mjere i postupke za osiguranje kontinuiteta poslovanja,

g) uspostavilo učinkovit i primjeren sustav internog izvješćivanja i vođenja evidencija.

Organizacijska struktura Društva podijeljena je na dvije hijerarhijske razine. Prvu čini Uprava, a drugu Direkcije / Odjeli, kao samostalni organizacijski dijelovi Društva.

Poslovanje Društva organizirano ▇▇ ▇▇▇▇ pet samostalnih organizacijskih jedinica, Direkcija, odnosno Odjela. Organizacijske jedinice Društva predstavljaju logičke cjeline, koje pokrivaju osnovna poslovna područja: upravljanje imovinom, upravljanje rizicima, administraciju registra ulagatelja i imovine uključujući računovodstvo fondova, prodaju i odnose s ulagateljima te sukladnost.

Radom samostalnih organizacijskih jedinica rukovode direktori, koji za svoj rad odgovaraju članu Uprave nadležnom za pojedino poslovno područje.

Predsjednik Uprave je nadležan za poslovna područja, prodaju i odnose s ulagateljima, upravljanje imovinom te sukladnost i internu reviziju. Član Uprave je odgovoran za poslovna

područja upravljanje rizicima i administraciju registra ulagatelja i imovine uključujući računovodstvo fondova .

Društvo je u okviru mehanizma unutarnje kontrole ustrojilo sljedeće kontrolne funkcije:

- upravljanja rizicima,

- praćenja usklađenosti s relevantnim propisima,

- interne revizije.

Društvo je svojim internim aktima i kroz svoju organizacijsku strukturu osiguralo da osobe uključene u obavljanje poslova upravljanja rizicima, interne revizije i praćenja usklađenosti (jedinice za kontrolu) ne budu uključene u obavljanje poslova koje nadziru te izvješćuju izravno Upravu i Nadzorni odbor Društva.

Funkcija interne revizije delegirana je na Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.

Uprava rukovodi poslovanjem Društva, zadužena je za organizaciju i razvoj poslovanja, održavanje likvidnosti i solventnosti Društva te poduzimanje mjera za njihovo osiguranje. Sastoji se od dva člana od kojih ▇▇ ▇▇▇▇▇ predsjednik Uprave.

Uprava vodi poslove Društva, a posebice je odgovorna, odnosno nadležna za:

- zastupanje Društva prema trećima,

- utvrđivanje i provođenje poslovne politike Društva,

- utvrđivanje organizacije Društva,

- vođenje operativnog poslovanja,

- vođenje poslovnih knjiga Društva,

- sazivanje skupštine Društva,

- usvajanje potrebnih općih akata,

- zaključivanja ugovora o radu s zaposlenicima Društva,

- provođenje zadataka koji nisu zakonom, Izjavom o osnivanju ili odlukom Skupštine Društva, stavljeni u nadležnost

drugog organa Društva,

- izdavanje punomoći, naloga, prokura ili bilo kojeg drugog oblika ovlasti za generalno zastupanje ili delegiranje drugih ovlasti djelatnicima Društva.

Za svoj rad Uprava odgovara Nadzornom odboru i Skupštini.

Nadzorni odbor Društva nadležan je i za davanje suglasnosti Upravi:

- za određivanje poslovne politike Društva,

- na financijski plan Društva,

- na organizaciju mehanizama unutarnjih kontrola Društva,

- na okvirni godišnji program rada interne revizije, te za

odlučivanje o drugim pitanjima određenima Zakonom.

Poslovni ciljevi i strategija Društva

Članak 5.

Društvo ima za cilj prikupljati sredstva Ulagatelja i uvažavajući načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika profesionalno njima upravljati u njihovom najboljem interesu, nastojeći pri tome osigurati stalnu i sigurnu mogućnost unovčavanja ulaganja.

Strategija poslovanja Društva je usmjerena na profesionalno upravljanje imovinom fondova te ostvarivanje atraktivnih prinosa uz primjeren rizik. Društvo će i u budućnosti nastaviti s nuđenjem fondova s predefiniranim rizikom.

Društvo teži kontinuiranom razvoju, unapređenju poslovanja te poboljšanju kvalitete usluge. Društvo će i dalje nastojati osigurati profitabilnost uloženih sredstva uz primjereni rizik kroz kontinuirani razvoj i uvođenje novih, aktivnih strategija upravljanja. U budućem razdoblju Društvo će također nastaviti unapređivati poslovne procese s ciljem bolje kvalitete usluge, smanjenja operativnih rizika i efikasnijeg poslovanja uz praćenje, i u skladu s pravno regulatornim izmjenama u poslovanju.

Upravljanje Fondom

Članak 6.

Fond osniva i njime upravlja Društvo. Fond se osniva na neodređeno vrijeme.

Članak 7.

Društvo upravlja i raspolaže imovinom ▇▇▇▇▇ i ostvaruje prava koja iz nje proizlaze u svoje ime, a za zajednički račun Ulagatelja, u skladu s ciljevima, strategijom i ograničenjima ulaganja utvrđenim Prospektom ▇▇▇▇▇ i Zakonom.

Članak 8.

Imovina ▇▇▇▇▇ drži se i vodi odvojeno od imovine Društva.

Imovina ▇▇▇▇▇ ne pripada Društvu, nije dio njegove imovine, likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmet ovrhe radi namirenja tražbine prema Društvu.

Članak 9.

Fond ne odgovara za obveze Društva.

Članak 10.

Društvo ne može zaključiti pravni posao u svoje ime i za zajednički račun Ulagatelja kojim bi nastala obveza izravno Ulagatelju. Ulagatelji odgovaraju za obveze ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ do visine svojeg udjela u Fondu.

Nijedan Ulagatelj, ▇▇▇ ▇▇▇▇ založni ili fiducijarni vjerovnik, ovrhovoditelj ili stečajni upravitelj Ulagatelja ne može zahtijevati diobu zajedničke zasebne imovine ▇▇▇▇▇.

Članak 11.

Društvo ne može izdati punomoć Ulagateljima za ostvarivanje prava glasa iz financijskih instrumenata koji pripadaju imovini ▇▇▇▇▇. Društvo će pravo glasa ostvarivati samostalno, putem Depozitara ili punomoćnika. U slučaju da ostvaruje pravo glasa putem Depozitara ili punomoćnika Društvo će dati jasne upute za glasovanje.

Zaduživanje

Članak 12.

Društvo ne može za račun ▇▇▇▇▇ uzimati ili odobriti zajam ili sklapati druge pravne poslove koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, niti preuzimati jamstva ili izdati garanciju.

Iznimno, dozvoljeno je ulaganje imovine ▇▇▇▇▇ u repo ugovore u skladu s poglavljem Prospekta ▇▇▇▇▇ „Tehnike i instrumenti koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem“ i Zakonom.

Iznimno, dozvoljeno je zaduživanje ▇▇▇▇▇ temeljem ugovora o zajmu ili kreditu s ciljem korištenja tih sredstava za otkup udjela u Fondu pod uvjetom da novčana sredstva ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ dostatna za tu svrhu pri čemu, u slučaju takvog zaduživanja, ukupni iznos obveza koje podliježu otplati iz imovine ▇▇▇▇▇ ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine ▇▇▇▇▇ u trenutku uzimanja tih zajmova, na rok ne duži od 3 (tri) mjeseca.

Ugovor o ulaganju

Članak 13.

Povjerenički odnos između Društva i Ulagatelja temelji se na ugovoru o ulaganju.

Kod izvornog stjecanja udjela ugovor o ulaganju sklopljen ▇▇ ▇▇▇▇ je Ulagatelj podnio uredan zahtjev za izdavanje udjela i izvršio valjanu

uplatu iznosa iz zahtjeva, a Društvo nije odbilo sklapanje ugovora. U svim ostalim slučajevima, kao što su, ali ne isključivo prijenos udjela, nasljeđivanje, ugovor o ulaganju sklopljen ▇▇ ▇▇▇▇ Društvo upiše stjecatelja u registar udjela ▇▇▇▇▇.

Ugovor o ulaganju obvezuje Društvo da izda Ulagatelju udjel, izvrši upis u registar udjela ▇▇▇▇▇, otkupi udjel od Ulagatelja na njegov zahtjev te da dalje ulaže sredstva Ulagatelja i upravlja Fondom za zajednički račun Ulagatelja i poduzima ostale pravne poslove i radnje potrebne za upravljanje Fondom u skladu s odredbama Zakona, Prospekta i ovih Pravila.

Članak 14.

Društvo može odbiti sklapanje ugovora o ulaganju u slučajevima navedenim u Prospektu. Ako Društvo odbije sklapanje ugovora o ulaganju smatra se da nije prihvaćena Ulagateljeva ponuda za sklapanje ugovora.

Odbijanje sklapanja ugovora o ulaganju moguće je do trenutka upisa u registar udjela ▇▇▇▇▇.

Kada Društvo odbije sklopiti ugovor o ulaganju dužno ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ obavijestiti Ulagatelja.

Članak 15.

Uplate u Fond obavljaju se isključivo u novčanim sredstvima.

Stjecanje udjela

Članak 16.

Udjel i prava iz udjela u Fondu Ulagatelj stječe upisom u registar udjela ▇▇▇▇▇.

Registar udjela ▇▇▇▇▇ vodi Društvo.

Raspolaganje udjelima

Članak 17.

Imatelj udjela u Fondu ima pravo raspolagati svojim udjelima na način da ih prenese (kupoprodaja, darovanje i sl.) ili optereti (založno pravo, fiducijarni prijenos) na temelju uredne dokumentacije koja predstavlja valjanu pravnu osnovu za takvo raspolaganje, na način i pod uvjetima navedenim u Prospektu.

Otkup udjela je pravni posao kojim Ulagatelj konačno i bezuvjetno otuđuje udjele ▇▇▇▇▇, a Društvo ih otkupljuje te se udjeli isplaćuju iz imovine ▇▇▇▇▇. Ulagatelj može u svakom trenutku otuđiti sve ili dio svojih udjela pod uvjetom da je ovlašten njima slobodno

raspolagati, na način i pod uvjetima navedenim u Prospektu, osim u slučajevima predviđenim Zakonom i Prospektom.

Društvo može donijeti odluku o otkupu udjela od Ulagatelja bez njegove suglasnosti u slučajevima navedenim u Prospektu.

Otkup „in specie“

Članak 18.

Otkup „in specie“ ili otkup prijenosom odgovarajućeg postotka svake vrste imovine ▇▇▇▇▇ u ukupnoj vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, odnosno kombinacija otkupa „in specie“ i otkupa isplatom novčanih sredstava dopušteno je pod uvjetima navedenim u Prospektu, te Zakonu u slučaju kada bi se prodajom imovine ▇▇▇▇▇, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan položaj doveli ostali Ulagatelji u Fond.

Obustava izdavanja i otkupa udjela

Članak 19.

Otkup udjela u Fondu može se obustaviti ako Društvo i Depozitar ▇▇▇▇▇ smatraju da postoje osnovani i dostatni razlozi za obustavu u interesu Ulagatelja i potencijalnih Ulagatelja. Iz naznačenih razloga istovremeno ▇▇ ▇▇▇▇ obustaviti i izdavanje udjela.

Svaka obustava izdavanja i otkupa udjela ▇▇▇▇ ▇▇ bez odgode prijaviti Hanfi te nadležnim tijelima svih država u kojima se trguje udjelima UCITS ▇▇▇▇▇ i objaviti na internetskim stranicama Društva.

Obustava izdavanja i otkupa udjela ▇▇▇▇ prestati čim je prije moguće, a najkasnije u roku od 28 ▇▇▇▇ od početka obustave, osim ako se Hanfa ne suglasi s produljenjem navedenog roka.

Obavijest o nastavku poslovanja potrebno je bez odgode prijaviti Hanfi te nadležnim tijelima svih država u kojima se trguje udjelima UCITS ▇▇▇▇▇ i objaviti na internetskim stranicama Društva te o navedenom istodobno obavijestiti Depozitara.

Članak 20.

Hanfa može naložiti Društvu obustavu izdavanja i otkupa udjela.

Članak 21.

Sva prava Ulagatelja na raspolaganje udjelima, kao i prava i tereti na udjelima ▇▇▇▇▇ u korist trećih osoba za vrijeme obustave izdavanja i

otkupa udjela miruju do datuma prestanka obustave.

Likvidacija ▇▇▇▇▇

Članak 22.

Društvo može donijeti odluku o likvidaciji ▇▇▇▇▇, odnosno može donijeti odluku o statusnim promjenama ▇▇▇▇▇ i/ili Društva ili mogu nastupiti okolnosti, a koje sukladno odredbama Zakona i Prospekta za posljedicu mogu imati likvidaciju ▇▇▇▇▇.

Likvidaciju ▇▇▇▇▇ provodi Društvo, osim u slučaju stečaja Društva ili kada mu je Hanfa oduzela odobrenje za rad, kada likvidaciju provodi Depozitar ▇▇▇▇▇. Ako je Depozitar ▇▇▇▇▇ u stečaju ili mu je Hrvatska narodna banka privremeno ili trajno oduzela odobrenje za rad, likvidaciju provodi ovlašteni likvidator ▇▇▇▇▇ imenovan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Hanfe.

Ulagatelji nemaju pravo zahtijevati likvidaciju ▇▇▇▇▇.

Likvidator ▇▇▇▇▇ ▇▇ u roku od tri (3) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ donošenja odluke o likvidaciji ▇▇▇▇▇ objaviti informaciju o početku likvidacije i obavijestiti Ulagatelje u Fond.

Pripajanje i spajanje

Članak 23.

Društvo može pokrenuti postupak pripajanja ili spajanja ▇▇▇▇▇ s drugim UCITS fondom ili fondovima ako vrijednost imovine ▇▇▇▇▇ padne ispod najniže vrijednosti sukladno odredbama Prospekta, a Društvo ne pokrene postupak likvidacije ▇▇▇▇▇, ili ako Društvo procijeni da je to u interesu Ulagatelja.

Prijenos upravljanja Fondom na drugo Društvo

Članak 24.

Društvo ima pravo prenijeti upravljanje Fondom na neko drugo društvo za upravljanje, za što društvo koje preuzima upravljanje Fondom ▇▇▇▇ dobiti prethodno odobrenje Hanfe.

Društvo i društvo preuzimatelj dužni su u roku od pet ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objave rješenja Hanfe kojim izdaje odobrenje za preuzimanje poslova upravljanja, svaki na svojoj internet stranici, na vidljivom mjestu, objaviti informaciju o prijenosu upravljanja Fondom.

Također, Društvo je dužno u roku od deset ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ objave rješenja Hanfe, o prijenosu

upravljanja obavijestiti Ulagatelje ▇▇▇▇▇ u pisanom obliku putem pošte ili na drugom odgovarajućem trajnom mediju u skladu s člankom 112. Zakona.

Prijenosom upravljanja Fondom na drugo društvo za upravljanje sva prava i obveze Društva u vezi s upravljanjem Fondom prelaze na društvo preuzimatelja, a Društvu prestaje važiti odobrenje za upravljanje Fondom.

Članak 25.

Prisilni prijenos upravljanja Fondom provodi se ako je:

1. Hanfa Društvu oduzela odobrenje za rad, i to za obavljanje djelatnosti iz članka 13. stavka 1. točke 1. podtočke a) Zakona,

2. Hanfa Društvu oduzela odobrenje za upravljanje Fondom,

3. nad Društvom otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije ili

4. Društvo u situaciji da više nije u mogućnosti obavljati poslove upravljanja Fondom.

Od trenutka nastupa razloga za prisilni prijenos do prijenosa upravljanja na novo društvo za upravljanje, poslove upravljanja Fondom koje nije moguće odgađati obavlja Depozitar ▇▇▇▇▇.

Od trenutka nastupa razloga za prisilni prijenos obustavlja se izdavanje i otkup udjela u Fondu.

Odgovornost Društva

Članak 26.

Društvo će se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanja prava i obveza iz tih odnosa pridržavati načela savjesnosti i poštenja. U izvršavanju obveza Društvo će postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i pozitivnim propisima Republike Hrvatske, neovisno od Depozitara, osnivača i povezanih osoba, te u interesu Ulagatelja.

Društvo će Fondom upravljati profesionalno, u cilju ostvarenja interesa Ulagatelja. Društvo odgovara Ulagateljima za štetu nanesenu zasebnoj imovini ▇▇▇▇▇ djelovanjem protivno Zakonu, Prospektu ▇▇▇▇▇ i ovim Pravilima. Osim navedenoga, Društvo ne preuzima nikakvu dodatnu odgovornost za poslovanje ▇▇▇▇▇. Društvo ne jamči za dobit niti za povrat glavnice.

Društvo ne odgovara za štetu ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ posljedica više sile.

Društvo ne preuzima nikakvu odgovornost za pravilno upravljanje društvima u čije vrijednosne papire ulaže. Ulaganje u vrijednosne papire zasnivat će se isključivo na temelju vlastite procjene ulaganja i tržišnih kretanja.

U slučaju promjene zakonskih propisa ili smanjenja likvidnosti na financijskim tržištima, Društvo će u cilju zaštite interesa Ulagatelja prilagoditi strategiju ulaganja novonastalim prilikama na tržištu te sukladno tome izvršiti izmjene odredbi Prospekta i/ili Pravila ▇▇▇▇▇.

Naknada štete

Članak 27.

Društvo je dužno nadoknaditi štetu Ulagateljima i/ili Fondu u slučaju:

a) pogrešnog izračuna neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno cijene udjela, ▇▇▇▇ ▇▇ razlika između prvotno izračunate i naknadno točno utvrđene cijene udjela za isti ▇▇▇ ▇▇▇▇ od 1% što se smatra bitnom pogreškom pri izračunu cijene udjela („bitna pogreška“),

b) prekoračenja ograničenja ulaganja ▇▇▇▇ ▇▇ izravna posljedica transakcija koje je sklopilo Društvo kada prekoračenje ulaganja iznosi više od 10% od ukupno dozvoljenog ulaganja u skladu s odredbama Zakona .

c) štete ▇▇▇▇ ▇▇ nanesena ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, a ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ posljedica propusta Društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti propisanih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Pravilima i Prospektom ▇▇▇▇▇ ▇▇ za štetu koja ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ Ulagateljima zbog izdavanja ili otkupa udjela ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i zbog propuštanja otkupa udjela ▇▇▇▇▇, ako je te radnje ili propuste Ulagatelj učinio na temelju dokumenata ili Zakonom propisanih obavijesti koji su sadržavali neistinite ili nepotpune podatke i informacije ili podatke i informacije koji dovode u zabludu ili na temelju netočnih ili nepotpunih podataka i izjava koje su Ulagatelju proslijedile osobe koje u ime i za račun Društva obavljaju poslove distribucije udjela UCITS ▇▇▇▇▇.

Društvo će u roku od šezdeset (60) ▇▇▇▇ od saznanja za nastanak štete izraditi plan naknade štete na način propisan Zakonom i „Pravilnikom o naknadi štete ulagateljima UCITS ▇▇▇▇▇ i/ili UCITS fondu“ i dostaviti ga Hanfi.

Članak 28.

Postupak naknade štete kod bitne pogreške pri izračunu cijene udjela se sastoji od izrade plana

naknade štete, dostavljanja obavijesti o naknadi prouzročene štete i naknade štete oštećenim Ulagateljima i /ili Fondu.

Plan naknade štete kod pogrešnog izračuna cijene udjela sadržava: primjeren rok, način i postupke ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ nadoknaditi nastalu štetu Fondu i/ili Ulagateljima, mjere koje će se poduzeti s ciljem uklanjanja utvrđenih bitnih pogrešaka i naknade štete, novi izračun cijene udjela za svaki ▇▇▇ razdoblja pogrešnog izračuna i broj ulagatelja kojima su u razdoblju pogrešnog izračuna izdani i/ili otkupljeni udjeli te pojedinačnu i ukupnu visinu naknade koja se isplaćuje Ulagateljima i/ili Fondu, isplatom novčanog iznosa ili dodjelom razmjernog broja udjela.

Društvo će u roku od deset (10) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ izrade plana naknade štete obavijestiti Ulagatelje ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ potrebno nadoknaditi štetu.

Obavijest Ulagateljima sadrži sljedeće informacije: koji je uzrok i u čemu se sastoji bitna pogreška pri izračunu cijene udjela, obvezu naknade i visinu štete te rokove i način naknade štete.

U slučaju nastanka bitne pogreške u izračunu iz prethodnog članka, ▇▇▇▇ ▇▇ dovela do izračuna više cijene udjela od naknadno točno utvrđene cijene, Društvo će nadoknaditi nastalu štetu Ulagateljima koji su stekli udjele u Fondu u razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata.

Nadoknadu štete Društvo će izvršiti Ulagateljima dodjelom razmjernog broja dodatnih udjela, a ako u trenutku utvrđivanja bitne pogreške u izračunu cijene udjela više nisu Ulagatelji ▇▇▇▇▇ isplatom novčanih sredstava.

Visina štete odgovara razlici između prvotno utvrđene cijene udjela i naknadno točno izračunate cijene udjela pomnoženoj s brojem izdanih udjela Ulagateljima u razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata.

U slučaju pogreške u izračunu iz prethodnog članka, ▇▇▇▇ ▇▇ dovela do izračuna više cijene udjela od naknadno točno utvrđene cijene, Društvo će nadoknaditi nastalu štetu Fondu kada su u razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata otkupljivani udjeli u Fondu.

Visina štete koju će Društvo isplatiti Fondu odgovara razlici između prvotno izračunate i naknadno točno utvrđene cijene udjela pomnoženoj s brojem otkupljenih udjela ▇▇▇▇▇ u

razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata.

U slučaju pogreške u izračunu iz prethodnog članka, ▇▇▇▇ ▇▇ dovela do izračuna niže cijene udjela od naknadno točno utvrđene cijene, Društvo će nadoknaditi nastalu štetu Ulagateljima ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ otkupilo udjele u Fondu u razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata.

Nadoknadu štete Društvo će izvršiti Ulagateljima dodjelom razmjernog broja dodatnih udjela, a ako u trenutku utvrđivanja bitne pogreške u izračunu udjela više nisu Ulagatelji ▇▇▇▇▇ isplatom novčanih sredstava.

Visina štete odgovara razlici između prvotno izračunate cijene udjela i naknadno točno utvrđene cijene udjela pomnoženoj s brojem otkupljenih udjela za koje je cijena udjela pogrešno izračunata.

U slučaju pogreške u izračunu iz prethodnog članka, ▇▇▇▇ ▇▇ dovela do izračuna niže cijene udjela od naknadno točno utvrđene cijene, Društvo će nadoknaditi nastalu štetu Fondu provođenjem ispravka broja dodijeljenih udjela Ulagateljima koji su stjecali udjele u razdoblju u kojem je cijena udjela pogrešno izračunata.

Članak 29.

Društvo, odmah po saznanju, o prekoračenju ograničenja ulaganja koje je nastalo kao posljedica transakcija koje ▇▇ ▇▇▇ sklopilo pristupa provedbi transakcija nužnih za potpuno otklanjanje prekoračenja ograničenja ulaganja ili osiguravanjem usklađenja na drugi odgovarajući način (u daljnjem tekstu: uskladba ulaganja).

Postupak naknade štete kod prekoračenja ograničenja ulaganja se sastoji od izrade plana naknade štete, dostavljanja obavijesti o naknadi prouzročene štete i naknade štete isplatom utvrđene visine naknade oštećenim Ulagateljima i/ili Fondu.

Plan naknade štete redovito sadržava: primjeren rok, način i postupke ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ se nadoknaditi ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Fondu i/ili Ulagateljima, informacije o imovinskoj poziciji u odnosu na koju ▇▇ ▇▇▇▇▇ do prekoračenja ograničenja ulaganja, duljini trajanja i razlozima takvog prekoračenja, mjere koje se poduzimaju s ciljem usklađenja ulaganja i naknade štete te broj Ulagatelja kojima su u razdoblju pogrešnog izračuna izdani i/ili otkupljeni udjeli te pojedinačnu i ukupnu visinu naknade ▇▇▇▇ ▇▇ se isplatiti Ulagateljima i/ili

Fondu, isplatom novčanog iznosa ili dodjelom razmjernog broja udjela, rok u kojem se o planu naknade štete obavještavaju imatelji udjela.

Društvo će u roku od deset (10) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ izrade plana naknade štete obavijestiti Ulagatelje ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ potrebno nadoknaditi štetu.

Obavijest Ulagateljima sadrži sljedeće informacije: koji je uzrok i u čemu se sastoji prekoračenje ograničenja ulaganja, visinu štete i obvezu naknade te rokove i način naknade štete.

U slučaju da je uskladbom ulaganja ostvarena dobit, ista se dodjeljuje Fondu. Društvo je dužno Fondu nadoknaditi i troškove koji ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ provođenjem transakcija koje su prouzročile prekoračenje ograničenja ulaganja kao i troškove koji su ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ otklanjanja navedenog prekoračenja ograničenja ulaganja

U slučaju da je uskladbom ulaganja nastao gubitak Društvo će nadoknaditi Fondu tako nastali gubitak uplatom novčanog iznosa koji odgovara razlici između kupovne i prodajne cijene imovine ▇▇▇▇ ▇▇ dovela do prekoračenja ograničenja ulaganja. Društvo je dužno Fondu nadoknaditi i troškove koji ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ provođenjem transakcija koje su prouzročile prekoračenje ograničenja ulaganja kao i troškove koji su ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ otklanjanja navedenog prekoračenja ograničenja ulaganja.

U slučaju povrede ograničenja ulaganja Društvo je dužno nadoknaditi štetu Ulagateljima koji su otkupljivali udjele u razdoblju od usklađenja ulaganja do nadoknade gubitka Fondu, isplatom novčanih sredstava ili dodjelom udjela.

Nadoknadu štete Društvo će izvršiti Ulagateljima dodjelom razmjernog broja dodatnih udjela, a ako u trenutku uskladbe ulaganja više nisu Ulagatelji ▇▇▇▇▇ isplatom novčanih sredstava.

Članak 30.

Postupak naknade štete u slučajevima iz članka 27, točke c) Pravila se sastoji od izrade plana naknade štete, dostavljanja obavijesti o naknadi prouzročene štete i naknade štete oštećenim Ulagateljima i/ili Fondu.

Plan naknade štete redovito sadržava: primjeren rok, način i postupke ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ se nadoknaditi ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Fondu i/ili Ulagateljima te mjere koje će se poduzeti s ciljem otklanjanja uzroka nastanka štete, informacije o razlozima nastanka štete te broj Ulagatelja koji su pretrpili štetu te

pojedinačnu i ukupnu visinu naknade ▇▇▇▇ ▇▇ se isplatiti Ulagateljima i/ili ▇▇▇▇▇.

Društvo će u roku od deset (10) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ izrade plana naknade štete obavijestiti Ulagatelje za koje je procijenilo da im je potrebno nadoknaditi štetu.

Obavijest Ulagateljima sadrži sljedeće informacije: koji je uzrok nastanka štete, visinu štete i obvezu naknade te rokove i način naknade štete.

Članak 31.

Naknada štete neće se provoditi za Ulagatelje za koje je utvrđena visina nastale štete manja od 10,00 HRK.

Članak 32.

▇▇▇▇▇▇▇▇ koji nastanu u svrhu provedbe postupka i mjera naknade štete su troškovi Društva i ne mogu se naplatiti na ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ili Ulagatelja.

Članak 33.

Provedene postupke naknade štete za slučaj pogrešnog izračuna vrijednosti udjela i za slučaj povrede ograničenja ulaganja revidirat će neovisan vanjski ovlašteni revizor u okviru revizije godišnjih izvještaja ▇▇▇▇▇.

Članak 34.

Ako je iznos isplate naknade štete ukupno manji od 50.000,00 HRK i iznos naknade štete po Ulagatelju manji od 2.500,00 HRK, nije potrebno provoditi reviziju provedenih postupaka naknade štete u okviru revizije godišnjih izvještaja ▇▇▇▇▇ ▇▇ planove naknade štete nije potrebno dostaviti Hanfi.

Depozitar ▇▇▇▇▇

Članak 35.

O izboru depozitara ▇▇▇▇▇, ▇▇▇ i o promjeni depozitara ▇▇▇▇▇ odlučuje Društvo.

Za promjenu depozitara, kao i bitne izmjene ugovora o obavljanju poslova depozitara, potrebno je ishoditi odobrenje Hanfe.

Fond može imati samo jednog depozitara.

Članak 36.

Depozitar za Fond obavlja sljedeće poslove temeljem ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s Društvom, a u skladu sa Zakonom:

a) pohranu zasebne imovine ▇▇▇▇▇,

b) praćenje tijeka novca ▇▇▇▇▇,

c) kontrolne poslove,

d) sve druge poslove predviđene Zakonom, uredbom Europske unije kojom se uređuje poslovanje depozitara UCITS fondova i ugovorom o obavljanju poslova depozitara.

Članak 37.

Imovina ▇▇▇▇▇ povjerava se na pohranu Depozitaru ▇▇▇▇▇. S ▇▇▇ u vezi Depozitar ▇▇ ▇▇▇▇▇ primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila prava vlasništva i druga prava ▇▇▇▇▇, osobito u slučaju nesolventnosti Društva i samog Depozitara.

Depozitar ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ je imovinu ▇▇▇▇▇ pohranjenu kod njega čuvati i voditi na način da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti od imovine Depozitara i ostalih klijenata.

Članak 38.

Depozitar ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ delegirati poslove pohrane imovine trećim osobama (poddepozitar) na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Ako je Depozitar ▇▇▇▇▇ delegirao poslove pohrane imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇ treće osobe, odgovara Društvu i Ulagateljima za odabir treće osobe.

Depozitar je odgovoran Društvu i Ulagateljima za gubitak imovine ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je pohranjena na skrbništvo kod depozitara ili treće osobe na ▇▇▇▇ ▇▇ delegirao pohranu ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇.

U slučaju gubitka financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, Depozitar u imovinu ▇▇▇▇▇ vraća financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava bez nepotrebnog kašnjenja.

Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo ako može dokazati da je gubitak nastao zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu, spriječe ili otklone.

Depozitar odgovara Društvu i Ulagateljima ▇▇▇▇▇ i za bilo koju drugu pričinjenu štetu ▇▇▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇ posljedica nepažnje ili namjernog propusta Depozitara u obavljanju poslova depozitara propisanih Zakonom, propisima donesenim na temelju njega i uredbom Europske unije kojom se uređuje poslovanje depozitara UCITS fondova.

Na odgovornost Depozitara ne utječe činjenica da je obavljanje svojih poslova delegirao trećim osobama.

Članak 39.

Depozitar odnosno ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ na ▇▇▇▇ ▇▇ Depozitar delegirao poslove pohrane imovine ne smiju koristiti imovinu ▇▇▇▇▇ ▇▇ pohrani za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, zaposlenike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist ▇▇▇▇▇ i njegovih Ulagatelja. Imovina ▇▇▇▇▇ pohranjena kod Depozitara odnosno treće osobe na ▇▇▇▇ ▇▇ Depozitar delegirao pohranu imovine ▇▇▇▇▇ ne ulazi u imovinu, likvidacijsku ili stečajnu masu Depozitara ili treće osobe, niti može biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema Depozitaru ili trećoj osobi.

Članak 40.

Depozitar ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ je djelovati isključivo u interesu Ulagatelja u Fond.

U izvršavanju poslova i dužnosti predviđenih Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s Društvom, Depozitar ▇▇▇▇▇ ▇▇ postupati s pažnjom dobrog stručnjaka, savjesno i pošteno, neovisno i isključivo u interesu ▇▇▇▇▇ i njegovih Ulagatelja.

U izvršavanju poslova, obveza i dužnosti depozitara predviđenih Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, Depozitar ▇▇ ▇▇▇▇▇ poduzeti sve razumne mjere u cilju izbjegavanja sukoba interesa između njega samog, svog osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela s jedne strane i ▇▇▇▇▇, Ulagatelja i Društva s druge strane.

Tajnost i zaštita podataka

Članak 41.

Osobne podatke Ulagatelja Društvo prikuplja i obrađuje u skladu s važećim propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Informacije o pravima i obvezama Društva, koje se odnose na prikupljanje i obradu osobnih podataka, svrhe i pravne osnove obrade, te informacije o pravima i obvezama Ulagatelja i drugih ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se osobni podaci obrađuju, o mjerama sigurnosti i zaštite osobnih podataka koji se obrađuju, kao i sve druge informacije koje je Društvo kao voditelj obrade dužno pružiti Ulagatelju, nalaze se u "Pravilima postupanja Raiffeisen Investa d.o.o. s osobnim podacima" (dalje: Pravila postupanja), koja su dostupna na službenoj internetskoj stranici Društva ▇▇▇.▇▇▇▇▇▇▇▇▇.▇▇ i u sjedištu

Društva. Prihvatom ovih Pravila i/ili potpisom Ugovora o ulaganju Ulagatelj potvrđuje da ▇▇ ▇▇▇▇ Pravila postupanja od Društva dobio sve navedene informacije.

Članak 42.

Podaci o Ulagateljima u fondove kojima upravlja Društvo, kao i činjenice i okolnosti koje je Društvo saznalo na osnovi pružanja usluga Ulagateljima i u obavljanju poslova s pojedinačnim Ulagateljem, predstavljaju poslovnu tajnu, te ih Društvo može otkriti trećim osobama samo u slučajevima koji su propisani zakonom.

Društvo će od svih osoba ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ sukladno naprijed navedenim odredbama proslijedila povjerljive informacije zahtijevati da postupaju u skladu s primjenjivim zakonskim obvezama čuvanja poslovne ▇▇▇▇▇ i zaštite osobnih podataka, te da ne prosljeđuju takve informacije trećim osobama, osim u slučajevima ▇▇▇▇ ▇▇ to propisano zakonom.

Sukob interesa

Članak 43.

Sukob interesa postoji u svakoj situaciji u kojoj Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe7 ili Raiffeisen Grupa, koje je Društvo član nisu objektivni ili neutralni u odnosu na posao kojeg obavljaju, odnosno kada u okviru obavljanja aktivnosti imaju profesionalne ili osobne interese koji se natječu s interesima ▇▇▇▇▇ i/ili klijenta, što može utjecati na nepristranost i štetiti interesima ▇▇▇▇▇ i/ili Ulagatelja.

Društvo je dužno poduzimati potrebne mjere i postupke radi identificiranja i upravljanja sukobom interesa ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nastati između Društva, njegovih zaposlenika, relevantnih osoba ili Raiffeisen ▇▇▇▇▇ s jedne strane i ▇▇▇▇▇ i/ili klijenta s druge strane, a čije postojanje može štetiti interesima ▇▇▇▇▇ i/ili Ulagatelja.

Društvo je ustrojilo učinkovita i primjerena pravila za prepoznavanje, upravljanje, praćenje i sprečavanje sukoba interesa, te uspostavilo neovisnu funkciju savjetnika za sukladnost ▇▇▇▇ ▇▇ zadužena za primjenu i nadzor tih pravila.

7 Relevantna osoba u odnosu na društvo za upravljanje je:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u Društvu, član nadzornog odbora ili prokurist Društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba ▇▇▇▇ ▇▇ član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za nuđenje udjela fondova pod upravljanjem Društva

c) osoba na rukovodećoj poziciji u pravnoj osobi na ▇▇▇▇ ▇▇ Društvo delegiralo svoje poslove

U postupku identificiranja sukoba interesa do kojih može doći, a koji mogu našteti interesima ▇▇▇▇▇ i/ili Ulagatelja sljedeće će se situacije uvijek smatrati mogućim izvorom sukoba interesa:

a) Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe ili Raiffeisen Grupa mogli bi ostvariti financijsku dobit ili izbjeći financijski gubitak ▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇,

b) Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe ili Raiffeisen Grupa ima interes ili korist od ishoda usluge pružene Fondu ili transakcije izvršene za račun ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se razlikuje od interesa ▇▇▇▇▇,

c) Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe ili Raiffeisen Grupa ima financijski ili neki drugi motiv za pogodovanje interesima drugog klijenta ili ▇▇▇▇▇ klijenata na štetu interesa ▇▇▇▇▇,

d) Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe ili Raiffeisen Grupa obavlja isti posao za Fond, kao i za druge klijente koji nisu Fond,

e) Društvo, njegovi zaposlenici, relevantne osobe ili Raiffeisen Grupa prima ili će primiti od drugih osoba dodatni poticaj u vezi upravljanja imovinom ▇▇▇▇▇, u vidu novca, roba ili usluga, a što nije uobičajena provizija ili naknada za tu uslugu.

Članak 44.

Društvo će stavljati interes ▇▇▇▇▇ odnosno Ulagatelja ispred interesa Društva, njegovih zaposlenika, relevantnih osoba i Raiffeisen ▇▇▇▇▇.

Ustrojem samostalnih organizacijskih jedinica Društvo je strogo odvojilo pojedina poslovna područja i razgraničilo odgovornosti i time svelo mogući sukob interesa između Društva i Ulagatelja na najmanju moguću mjeru.

Članovi uprave i ostali radnici Društva, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti zaposlenici Depozitara.

d) radnik Društva, radnik pravne osobe na ▇▇▇▇ ▇▇ Društvo delegiralo svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za nuđenje udjela u fondovima pod upravljanjem Društva, a ▇▇▇▇ ▇▇ uključena u djelatnosti koje Društvo obavlja i

e) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su Društva, a ▇▇▇▇ ▇▇ uključena u djelatnosti koje Društvo obavlja.

Upravitelji i ostali zaposlenici Depozitara, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti zaposlenici Društva.

Članak 45.

Društvo je član Raiffeisen ▇▇▇▇▇, ▇▇ su prilikom donošenja investicijskih odluka moguće situacije koje mogu dovesti do sukoba interesa, koje mogu uključivati:

a) investiranje u financijske instrumente ▇▇▇▇ je izdavatelj član ▇▇▇▇▇,

b) kupovina udjela u fondovima pod upravljanjem ▇▇▇▇▇,

c) investiranje u financijske instrumente ▇▇▇▇ je agent izdanja član ▇▇▇▇▇,

d) članovi ▇▇▇▇▇ imaju interes za investiranjem u određene instrumente,

e) stjecanje udjela u subjektu, kako bi član ▇▇▇▇▇ imao određeni stupanj kontrole, a ne u cilju investiranja i najboljeg interesa ▇▇▇▇▇ i/ili Ulagatelja ,

f) investiranje u financijske instrumente u slučaju posebnih aranžmana između izdavatelja instrumenata i članova ▇▇▇▇▇,

g) glasovanje na skupštinama ▇▇▇▇ ▇▇ predmet glasovanja, djelomično ili u potpunosti, u vlasništvu ▇▇▇▇▇.

Društvo će se pri donošenju investicijskih odluka pridržavati sljedećih načela:

a) Društvo neovisno od Raiffeisen ▇▇▇▇▇ donosi investicijske odluke i ostvaruje glasačka prava,

b) u svrhu osiguranja neovisnosti Društva u donošenju investicijskih odluka i ostvarivanju glasačkih prava u radu investicijskog tima ne smiju sudjelovati zaposlenici drugih članica Raiffeisen ▇▇▇▇▇,

c) svi potencijalni ili stvarni sukobi interesa zbog članstva u Raiffeisen Grupi biti će dokumentirani i prijavljeni osobi zaduženoj za sukladnost,

d) sve transakcije iz kojih bi mogao proizaći sukob interesa zbog članstva u Grupi biti će prijavljene osobi zaduženoj za sukladnost.

Članak 46.

Zaposlenici Društva moraju osigurati da njihovi osobni interesi ne dođu u sukob s dužnostima koja imaju prema Društvu, ili koje ono ima prema Fondu i Ulagateljima. Ovo uključuje, ali se ne

ograničava na, zloupotrebu povjerljivih informacija.

Osobne transakcije su sve transakcije financijskim instrumentima koje zaposlenici Društva vrše izvan okvira svojih službenih dužnosti za vlastiti račun, za račun trećih osoba, u interesu trećih osoba ili koje treće osobe vrše za račun zaposlenika ili u njihovom interesu.

Zaposlenici Društva dužni su za svaku osobnu transakciju vrijednosnim papirima zatražiti prethodnu suglasnost odgovorne osobe sukladno internim pravilima.

Zaposlenicima Društva zabranjeno je provoditi osobne transakcije protivno interesima ▇▇▇▇▇. Zabranjeno je zaključivanje osobnih transakcija na temelju povjerljivih informacija, zaključivanje transakcija koje izgledaju nepošteno, ili je vjerojatno da će dovesti u pitanje reputaciju Društva.

Članak 47.

Prilikom prodaje, kupnje ili prijenosa imovine, obavljanja drugih transakcija ili uobičajenih poslova na tržištu kapitala između fondova pod upravljanjem, Društvo će osigurati da se iste ne obavljaju pod uvjetima koji su različiti od tržišnih ili koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi.

S ciljem izbjegavanja sukoba interesa Društvo ne provodi trgovanje između fondova pod upravljanjem izvan uređenog tržišta. Uvažavajući različite investicijske strategije pojedinih fondova, moguće je da transakcija između pojedinih fondova bude zaključena preko posrednika (brokera) na uređenom tržištu, i to osobito u slijedećim slučajevima: prilikom provođenja transakcija za fondove radi osiguravanja likvidnosti ▇▇▇▇▇ ili usklađivanja ulaganja ▇▇▇▇▇ s ograničenjima zbog otkupa/kupnje udjela.

Rješavanje sporova

Članak 48.

Sve međusobne sporove proizašle iz ugovora o ulaganju Ulagatelj i Društvo pokušati će riješiti sporazumno, a u slučaju nemogućnosti postizanja sporazuma rješavat će se pred nadležnim sudom u Zagrebu.

Za rješavanje sporova proizašlih iz ugovora o ulaganju između Ulagatelja i Društva mjerodavno je hrvatsko pravo.

Članak 49.

Bez utjecaja na mogućnost rješavanja sporova pred sudom Društvo će osigurati mogućnost rješavanja sporova putem arbitraže.

U slučaju rješavanja spora putem arbitraže nadležno je Stalno izabrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, a mjesto arbitraže je Zagreb. Broj arbitara biti će tri (3).

O rješavanju spora putem arbitraže strane se moraju suglasiti potpisom posebne isprave.

Opće i zaključne odredbe

Članak 50.

Pravila ▇▇▇▇▇, ▇▇ njegove izmjene i dopune donosi Uprava Društva, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora i Depozitara Fonda, na način i pod pretpostavkama određenim Zakonom. U slučaju izmjene obveznog sadržaja Pravila potrebna je i prethodna suglasnost Hanfe.

Članak 51.

Ova Pravila ▇▇▇▇▇ stupaju na snagu na ▇▇▇ 18.02.2022.

▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ Uprave

Raiffeisen Invest d.o.o.

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ Predsjednica Uprave Raiffeisen Invest d.o.o.

PROSPEKT

Document Metadata

Document Metadata

Table of Contents