KANTONALNO JAVNO KOMUNALNO

KANTONALNO JAVNO KOMUNALNO

PREDUZEĆE „RAD“ D.O.O. SARAJEVO

PRAVILNIK O RADU KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG

PREDUZEĆA „RAD“ D.O.O. SARAJEVO

Sarajevo, maj 2022. godine

Na osnovu člana 118. Zakona o radu („Službene novine Federacije BIH“ br. 26/16 i 89/18), Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti komunalne privrede za teritorij Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 4/22), a u vezi sa članom 30. ▇▇▇▇▇ d) i 84. stav (1) Statuta KJKP “RAD“ d.o.o. Sarajevo, Odluke o dopuni Statuta KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, broj: 01SP-17064/18 od 28.09.2018. godine, Odluke o dopuni Statuta KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, broj: 01SP-18108/19 od 26.09.2019. godine, Odluke o dopuni Statuta KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, broj: 01SP-14163/20 od 25.08.2020. godine i Odluke o izmjeni i dopuni Statuta KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, br. 10SP-5018/22 od 31.03.2022. godine, Nadzorni odbor KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo na 2. redovnoj sjednici održanoj ▇▇▇▇ 23.05.2022. godine donosi

PRAVILNIK O RADU KANTONALNOG JAVNOG KOMUNALNOG

PREDUZEĆA „RAD“ D.O.O. SARAJEVO

I OPŠTE ODREDBE

Član 1. (Predmet pravilnika)

Pravilnikom o radu Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „RAD“ d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: Preduzeće) uređuju se sljedeća pitanja: zaključivanje ugovora o radu, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad, organizacija poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, zaštita radnika, zaštita dostojanstva radnika i zabrana diskriminacije, plaće i naknade plaća, izumi i tehnička unapređenja, zabrana takmičenja sa poslodavcem, naknada štete, odgovornost za povrede obaveza iz radnog odnosa, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, sudjelovanje radnika u odlučivanju, djelovanje sindikata/vijeća zaposlenika i radno – pravni status članova uprave.

Član 2. (Poslodavac)

Prema ovom Pravilniku Poslodavac je direktor Preduzeća koji sa radnikom zaključuje Ugovor o radu, te mu za obavljeni rad isplaćuje plaću i izvršava druge obaveze prema radniku u skladu sa Zakonom o radu, propisima Kantona, Kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i Ugovorom o radu.

Član 3. (Radnik)

Radnik u smislu ovog Pravilnika je fizičko lice koje u radnom odnosu lično obavlja određene poslove za Poslodavca i po ▇▇▇ osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa Zakonom o radu, propisima Kantona, Kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i Ugovorom o radu.

II ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

Opšte odredbe

Član 4. (Zasnivanje radnog odnosa)

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.

(2) Ugovorom o radu Poslodavac i radnik regulišu međusobna prava i obaveze po osnovu

rada.

(3) Zaključeni ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Član 5.

(Radni odnos članova Uprave Preduzeća)

(1) Članovi Uprave Preduzeća (direktor i izvršni direktori) obavljaju poslovodnu funkciju u radnom odnosu u skladu sa ovim Pravilnikom.

(2) Članovi Uprave radni odnos zasnivaju na određeno vrijeme.

(3) Radni odnos na određeno vrijeme članova Uprave Preduzeća traje do isteka mandata na

koji su izabrani, odnosno do njihovog razrješenja.

(4) Prava i obaveze iz radnog odnosa sa članom Uprave regulišu se ugovorom o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se zaključuje na period imenovanja, u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugih relevantnih propisa.

Član 6. (Zabrana diskriminacije)

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovinsko stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

(2) Zabranjeni su svi oblici i slučajevi direktne i indirektne diskriminacije u skladu sa Zakonom

o radu.

(3) Zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola, kao i sistemsko uznemiravanje na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇ (mobing) radnika, u skladu sa Zakonom o radu.

Prijem u radni odnos

Član 7.

(Odluka o potrebi zapošljavanja)

(1) Kada se kod Poslodavca ukaže potreba za zasnivanje radnog odnosa sa novim radnikom, Poslodavac donosi Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim radnikom pod uslovima iz ovog Pravilnika.

(2) Ugovor o radu se zaključuje sa licem koje ispunjava opšte uslove propisane Zakonom o

radu i posebne uslove utvrđene važećim propisima i ovim Pravilnikom.

(3) Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa radnikom koji u potpunosti ne ispunjava posebne uslove utvrđene Sistematizacijom radnih mjesta sa opisom poslova i radnih zadataka u KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo kada procjeni da radnik prema radnom iskustvu i znanju može uspješno obavljati poslove tog radnog mjesta.

(4) Nakon zaključivanja ugovora o radu, Poslodavac prijavljuje radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti u skladu sa zakonom i o tome mu uz ▇▇▇▇▇▇ dokaz, dostavlja fotokopije prijava na obavezno osiguranje, u roku predviđenim Zakonom o radu, odnosno odmah na početku ▇▇▇▇, ▇▇▇ i svake promjene osiguranja koje se tiču radnika.

(5) U prijavi na obavezno osiguranje, prijava zanimanja (radnog mjesta) će se vršiti po standardnoj klasifikaciji zanimanja ▇▇▇▇ ▇▇ u upotrebi u Federaciji BiH.

(6) Prilikom zaključivanja ugovora o radu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ će uputiti radnika / tražiti od radnika da obavi ljekarski pregled radi utvrđivanja sposobnosti za rad na poslovima radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu, a na osnovu uslova utvrđenih u sistematizaciji radnih mjesta.

(7) Troškove ljekarskog pregleda iz prethodnog stava snosi radnik.

(8) Sa licem koje odbije ljekarski pregled iz stava 5. ovog člana ne može se zaključiti ugovor

o radu.

Član 8.

(Postupak prijema u radni odnos)

(1) Prijem u radni odnos novog radnika i pripravnika vršit će se u skladu sa Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo.

(2) Za postupak prijema u radni odnos Poslodavac imenuje Komisiju za provođenje postupka prijema u radni odnos iz ▇▇▇▇ svojih zaposlenika.

(3) Preduzeće je dužno prilikom prijema u radni odnos osigurati prednost kandidatima u skladu sa odredbama Uredbe o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo.

Član 9.

(Odluka o izboru kandidata)

(1) Nakon provedenog javnog konkursa direktor Preduzeća donosi odluku o izboru kandidata i prijemu u radni odnos u skladu sa prijedlogom Komisije za provođenje javnog konkursa.

(2) Komisija za provođenje javnog konkursa obavještava sve kandidate koji su dostavili svoje prijave na javni konkurs o odluci direktora Preduzeća iz stava (1) ovog člana.

Zaključivanje ugovora o radu

Član 10.

(Vrste ugovora o radu)

(1) Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se zaključiti:

a) na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom

b) na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom

c) sa pripravnikom na određeno vrijeme

(2) Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može, sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju.

(3) Poslodavac može, pod određenim uslovima sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

(4) Ako Poslodavac izričito ili prećutno obnovi Ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim radnikom, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim radnikom uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav Ugovor smatrat će se Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 11. (Zaključivanja ugovora o radu)

(1) Ugovor o radu između Poslodavca i radnika zaključuje se u pismenoj formi prije početka rada radnika ili na ▇▇▇ ▇▇▇ početka rada radnika.

(2) Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

(3) Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

(4) Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Član 12. (Sadržaj ugovora o radu)

(1) Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži podatke o:

a) ugovornim stranama, te njihovom sjedištu, odnosno prebivalištu,

b) trajanju ugovora o radu,

c) danu otpočinjanja rada,

d) mjestu rada,

e) radnom mjestu na koje se radnik zapošljava sa opisom poslova istog,

f) dužini i rasporedu radnog vremena,

g) plaći, dodacima na plaću, naknadama te periodima isplate,

h) trajanju godišnjeg odmora,

i) otkaznim rokovima kojih ▇▇ ▇▇▇▇ pridržavati radnik, odnosno Poslodavac,

j) posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),

k) postupku zaštite prava radnika iz radnog odnosa,

l) probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta i

m) ostalim pravima i obavezama Poslodavca i radnika.

(2) Umjesto podataka iz stava 1. ▇▇▇▇▇ f) do m) ovog člana, ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ upućivati na odgovarajući zakon, kolektivni ugovor, odredbe ovog Pravilnika ili drugog akta Poslodavca.

Probni rad

Član 13. (Probni rad)

Prilikom zaključivanja ▇▇▇▇▇▇▇ o radu sa radnikom se može ugovoriti i probni rad i to za sva radna mjesta za čije se obavljanje kao uslov za zasnivanje radnog odnosa predviđa: III, IV, V, VI i VII ▇▇▇▇▇▇ obrazovanja.

Član 14. (Trajanje probnog rada)

(1) Probni rad se obavezno ugovara pri zaključenju ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa

punim radnim vremenom.

(2) Probni rad ne može trajati duže od šest mjeseci.

(3) Pri zaključenju ugovora o radu na određeno vrijeme sa punim radnim vremenom probni

rad se može zaključiti ako ugovor traje duže od šest mjeseci.

(4) Probni rad traje za: NK, KV, SSS i VKV maksimalno tri mjeseca, a za VŠS i VSS maksimalno šest mjeseci, zavisno od složenosti posla radnog mjesta za koje se ugovor o radu zaključuje.

Član 15. (Produženje probnog rada)

Ako radnik u toku trajanja probnog rada iz opravdanih razloga ( bolest, vojna vježba, plaćeno odsustvo i sl.) odsustvuje sa posla probni rad mu se produžava za vrijeme odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ i spriječenosti obavljanja probnog rada.

Član 16.

(Lice za praćenje probnog rada)

(1) U toku trajanja probnog rada, radnika na probnom ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ lice za praćenje probnog rada.

(2) Lice za praćenje probnog rada imenuje Poslodavac u svakom konkretnom slučaju

ugovorenog probnog rada.

(3) Lice za praćenje probnog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ imati najmanje isti stepen stručne spreme, istog ili srodnog smjera koji ima i radnik koji obavlja probni rad.

Član 17.

(Ocjena radnika po isteku probnog rada)

(1) Po isteku probnog rada lice za praćenje probnog rada ocjenjuje rad radnika.

(2) Lice za praćenje probnog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ isteka probnog rada radnika ▇▇▇▇▇ ▇▇ dostaviti izvještaj Poslodavcu, sa potrebnim obrazloženjem i mišljenjem da li ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ na probnom radu zadovoljio probni rad ili ne.

(3) Ukoliko Poslodavac, na osnovu dostavljenog izvještaja lica za praćenje probnog rada, ocijeni da radnik nije zadovoljio probni rad, prestaje mu radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.

(4) U slučaju da se probni rad prekida prije isteka roka na koji je ugovoren, otkazni rok ▇▇

▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

III OSPOSOBLJAVANJE, OBRAZOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA RAD

Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad

Član 18.

(Cilj osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja)

Cilj osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja radnika za rad je plansko usmjeravanje i osiguranje kompetentnosti stručnih kadrova za poslove i zanimanja koja su neophodna poslovnim procesima u obavljanju djelatnosti Preduzeća.

Član 19.

(Oblici osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja) Osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje radnika za rad predstavljaju svi oblici edukacije u Preduzeću, ovlaštenim stručnim ili obrazovnim institucijama, polaganje stručnog ispita, kao i pohađanje ostalih specijalističkih kurseva i stručnih ▇▇▇▇▇▇▇▇ u oblasti značajnih za poslovanje Preduzeća.

Član 20. (Obaveza radnika)

▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

Osposobljavanje radnika

Član 21. (Predmet i vrste)

(1) Pod osposobljavanjem radnika podrazumijeva se sticanje određenih stručnih znanja kojima se ne ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obrazovanja, ali se stiču i potvrđuju znanja potrebna za kvalitetno obavljanje poslova i radnih zadataka.

(2) Osposobljavanje iz prethodnog stava može biti interno (koje organizuje i provodi Preduzeće) i eksterno (koje provode pravna lica ▇▇▇▇ ▇▇ to djelatnost).

Stručno usavršavanje i obrazovanje

Član 22.

(Stručno usavršavanje i obrazovanje)

(1) Pod stručnim usavršavanjem podrazumijeva se sticanje određenih stručnih znanja i polaganje stručnih ispita kojima se ne ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obrazovanja, ▇▇▇ ▇▇ njihovo polaganje obavezno po važećim propisima ili su predviđeni kao uslov za obavljanje poslova radnog mjesta.

(2) Pod obrazovanjem se podrazumijeva sticanje određenih znanja i polaganje ispita kojima se vrši prekvalifikacija ili dokvalifikacija radnika.

Provođenje osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja

Član 23.

(Program osposobljavanja, obrazovanje i stručnog usavršavanja)

(1) Uprava Preduzeća usvaja Program osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja radnika, na osnovu analize kompetentnosti radnika, kadrovskih potreba i potreba posla.

(2) Nakon usvajanja Programa osposobljavanja, obrazovanja i stručnog usavršavanja radnika, sačinjava se plan edukacije i stručnog usavršavanja radnika.

Član 24. (Obezbjeđivanje sredstava)

Sredstva za osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje radnika se planiraju u Planu poslovanja Preduzeća, a obezbjeđuju se iz sredstava redovnog poslovanja Preduzeća.

Član 25.

(Upućivanje na osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje)

(1) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti radniku osposobljavanje, obrazovanje ili stručno usavršavanje za rad.

(2) Direktor ▇▇▇▇▇▇▇▇▇ donosi odluku o upućivanju radnika na osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje i mimo planskih akata, u slučajevima kada zbog profesionalnog oboljenja ili povrede na radu, radnik ne može obavljati poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ do tada radio, a potrebe drugog radnog mjesta na koje se radnik može rasporediti to zahtijevaju.

(3) Direktor Preduzeća može donijeti odluku o upućivanju radnika na osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje i mimo planskih akata, u slučaju ▇▇▇▇ ▇▇ određeni oblik edukacije neophodan za praćenje najnovijih naučno-tehničkih dostignuća vezanih za oblast vezane za poslovanje Preduzeća.

Član 26.

(Zaključivanje sporazuma o osposobljavanju, obrazovanju i stručnom usavršavanju)

U slučaju kada Poslodavac snosi troškove za osposobljavanje, obrazovanje i stručno usavršavanje, iznad 1.000 KM, Poslodavac će zaključiti poseban sporazum kojim će se definisati sva prava i obaveze između Preduzeća i radnika.

Pripravnici

Član 27. (Pripravnički staž)

(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad Poslodavac može zaključiti ugovor o

▇▇▇▇ na određeno vrijeme sa pripravnikom za osposobljavanje za samostalan rad za

poslove utvrđene ovim Pravilnikom.

(2) Postupak prijema pripravnika u radni odnos na određeno vrijeme podrazumijeva provođenje postupka obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos u skladu sa članom 8. ovog Pravilnika.

(3) Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom ili fakultetom, koje prvi put zasniva radni odnos u ▇▇▇ zanimanju i koje je prema zakonu dužno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno radno iskustvo.

(4) Pripravnički staž traje:

- do 12 mjeseci za pripravnike VŠS, Bachelor, VSS, Master

- do 6 mjeseci za pripravnike sa drugom stručnom spremom.

(5) Nakon isteka pripravničkog staža, pripravnik polaže ispit pred Komisijom za praćenje pripravničkog staža koju određuje direktor Preduzeća.

(6) Komisija ima 3 člana /mentor i dva člana/ koji su radnici Preduzeća, posjeduju najmanje isti stepen stručne spreme kao pripravnik i od kojih bar jedan ▇▇▇▇ biti iste struke kao i pripravnik, osim u slučaju kada u Preduzeću ne postoji radnik koji je iste struke kao i pripravnik.

(7) Pripravnik ima pravo na godišnji odmor nakon navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, odnosno na najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u dogovoru sa neposrednim rukovodiocem.

(8) Nakon položenog ispita pripravniku se izdaje uvjerenje.

Član 28.

(Istek ugovora zaključenog sa pripravnikom)

Nakon isteka ugovora zaključenog sa pripravnikom i nakon položenog pripravničkog ispita, Poslodavac nije ▇▇▇▇▇ istom ponuditi ugovor o radu.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Član 29. (Pojam i uslovi)

(1) Ako je radno iskustvo uslov za obavljanje poslova radnog mjesta, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i bez novčane naknade za rad.

(2) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora o stručnom osposobljavanju iz stava 1. ovog člana u roku od 8 ▇▇▇▇ nadležnoj službi za zapošljavanje radi evidencije i nadzora.

(3) Lice sa kojim se zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju ima pravo na odmor u toku rada, dnevni i sedmični odmor, te pravo na odsustvo kao i drugi radnici Preduzeća.

(4) Lice sa kojim se zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju ima pravo na odmor u trajanju od 12 radnih ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ navršenih šest mjeseci neprekidnog rada.

(5) Na način i vrijeme trajanja osposobljavanja lica iz prethodnog stava shodno se primjenjuju odredbe člana 27. ovog Pravilnika.

(6) Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje ▇▇▇▇ ▇▇ to uređeno propisima za nezaposlena lica, a pravo po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja Poslodavac osigurava u skladu sa propisima o penzionom i invalidskom osiguranju.

(7) Poslodavac može posebnom odlukom utvrditi da lice na stručnom osposobljavanju ima određeni iznos novčane naknade.

Privremeni i povremeni poslovi

Član 30.

(Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova)

(1) Poslodavac može sa licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova koji su predviđeni ovim Pravilnikom.

(2) Ugovor iz prethodnog ▇▇▇▇▇ ▇▇ može zaključiti na period od najduže 60 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ jedne kalendarske godine i to samo za poslove za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.

Član 31.

(Slučajevi kada se može zaključiti ugovor o privremenim, odnosno povremenim poslovima)

Ugovor o obavljanju privremenih odnosno povremenih poslova može se zaključiti u sljedećim slučajevima:

a) Izrada elaborata i tehničke dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje građevinskih i drugih objekata i postrojenja u Preduzeću;

b) Rješavanje ključnih problema od bitnog interesa za razvoj Preduzeća;

c) Nadzor nad izgradnjom investicionih objekata;

d) Stručne ocjene i recenzije pojedinih elaborata iz djelokruga rada Preduzeća;

e) Davanje stručnih mišljenja za obavljanje pojedinih poslova za koje se traži posebna sprema i stručnost;

f) Izrada raznih planova i programa vezanih za unapređenje ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, zaštitu na radu, zaštitu od požara i slično;

g) Povremena predavanja na kursevima i seminarima iz opšteg, tehničkog, ekološkog

obrazovanja i rada u ispitnim i drugim komisijama;

h) Izrade nastavnih i ispitnih planova i programa i skripti za stručno obrazovanje radnika;

i) Povremene usluge umjetnika, književnika i slično;

j) Vršenje dekoraterskih poslova u prigodne dane, čišćenje i uređivanje prilaza, dvorišta, krovova poslovnih zgrada, kao i uređivanje objekata poslije građevinskih ili molersko farbarskih radova;

k) Poslovi u slučaju elementarnih nepogoda;

l) ▇▇▇▇▇▇▇ koji se po prirodi i organizaciji rada ne obavljaju svakodnevno.

Član 32.

(Način zaključivanja ugovora o privremenim, odnosno povremenim poslovima)

(1) Ugovor o obavljanju privremenih, odnosno povremenih poslova zaključuje se u pismenom obliku i sadrži vrstu, način, rok izvršavanja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

(2) Lice koje obavlja privremene ili povremene poslove nije u radnom odnosu.

Član 33. (Praktična obuka)

(1) Poslodavac može, na zahtjev zainteresovanog lica, primiti na praktičnu obuku učenika/studenta, bez naknade plaće ukoliko postoji obaveza obavljanja prakse po školskom planu i programu.

(2) Sa školskom ustanovom zaključuje se ugovor o praktičnoj obuci.

IV RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Radno vrijeme

Član 34. (Radno vrijeme)

(1) Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno, skraćeno i radno vrijeme duže od punog

radnog vremena.

(2) U radno vrijeme radnika računaju se i sati prekida ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nije prouzrokovao radnik.

Član 35. (Puno radno vrijeme)

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično.

(2) U puno radno vrijeme ne ulazi vrijeme predviđeno za odmor u toku radnog ▇▇▇▇.

Član 36. (Nepuno radno vrijeme)

Radno vrijeme na određenim radnim mjestima može iznositi manje od 40 sati sedmično (nepuno radno vrijeme) kad to zahtjeva organizacija rada, priroda poslova i druge okolnosti.

Član 37.

(Skraćeno radno vrijeme zbog otežanih uslova rada)

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) ▇▇▇▇▇▇▇ iz stava (1) ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom.

Član 38.

(Prava radnika sa nepunim, skraćenim ili

sa vremenom dužim od punog radnog vremena)

(1) Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ sa nepunim, skraćenim ili sa vremenom dužim od punog radnog vremena ima sva prava kao i radnik sa punim radnim vremenom u obimu koji ovisi o dužini radnog vremena.

(2) Skraćeno radno vrijeme izjednačeno je sa punim radnim vremenom od 40 sati sedmično u pogledu prava na platu i drugih prava radnika vezanih za trajanje radnog vremena.

Član 39. (Prekovremeni rad)

(1) Izuzetno, a u slučaju više sile (požar, potres, poplava, otklanjanje kvarova i sl.), iznenadnog povećanja obima posla, nepredviđenog odsustva radnika, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, ▇▇▇▇▇▇ ▇▇, po nalogu ovlaštenog lica, ▇▇▇▇▇ raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

(2) Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je neophodno da se otklone, odnosno spriječe razlozi, uzroci i štetne posljedice, odnosno dok traju izuzetne okolnosti zbog kojih je uveden, a najduže 8 sati sedmično.

(3) Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, ovlašteno lice je dužno o prekovremenom radu obavijestiti nadležnu inspekciju rada.

(4) Prekovremeni rad uvodi se odlukom Poslodavca.

(5) Rad duži od punog radnog vremena ne može se odrediti maloljetniku.

(6) Prekovremeni rad se može odrediti, samo ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, radniku:

a) trudnici, majci odnosno usvojiocu sa djetetom do tri godine života djeteta,

b) samohranom roditelju odnosno usvojiocu sa djetetom do 6 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i

c) roditelju djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta).

Član 40. (Preraspodjela radnog vremena)

(1) Ako priroda posla to zahtijeva (građevinski poslovi, zimska služba i dr.), puno radno vrijeme može se u toku godine preraspodijeliti, tako da u toku jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s ▇▇▇ da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično a za sezonske poslove duže od 60 sati sedmično.

(2) Preraspodjelu punog radnog vremena uvodi Poslodavac odlukom.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati u sedmici.

Član 41. (Noćni rad)

(1) Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro smatra se noćnim radom.

(2) Noćni rad uvodi i određuje Poslodavac svojom odlukom.

(3) Ako je rad organizovan u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇

u smjenama, radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu.

Član 42.

(Raspored radnog vremena na dane u sedmici)

(1) Puno radno vrijeme raspoređuje se na 5 odnosno 6 ▇▇▇▇ u sedmici u zavisnosti od prirode rada pojedinih organizacionih cjelina kod Poslodavca.

(2) Puno radno vrijeme bez obzira da ▇▇ ▇▇ raspoređeno na pet ili šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici može biti raspoređeno kao:

- radno vrijeme u jednoj smjeni,

- radno vrijeme u smjenama dvije ili tri smjene,

- radno vrijeme u turnusima.

Član 43.

(Raspored radnog vremena po organizacionim jedinicama)

Puno radno vrijeme raspoređeno je:

a) Na nivou Preduzeća na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici osim za:

- radnike Deponije koji obavljaju poslove poslovođe na Deponiji, referenta na održavanju energetskog postrojenja gasnih instalacija na Deponiji, referenta za evidentiranje vozila i otpada na vagi i naplatu odlaganja otpada, referenta za nadzor i kontrolu otpada trećih lica i komunalnog radnika,

- radnike Odjela Reciklaže koji obavljaju poslove poslovođe u Odjelu Reciklaža, rukovaoca prese, viljuškara i građevinskim mašinama i komunalnog radnika na sortiranju otpada,

- radnike Odjela kafilerija koji obaljaju poslove poslovođe-veterinarskog bolničara i komunalnog radnika-kafilera.

b) U Sektoru za ekonomske, pravne i opšte poslove na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici osim za:

- radnike Odjeljenja za komercijalne poslove koji obavljaju poslove skladištara goriva i

maziva i pomoćnog skladištara goriva i maziva,

- radnike Radne jedinice saobraćaj u mirovanju koji obavljaju poslove kontrolora i

servisera na parkiralištima i čuvara garaža,

- radnike Odjeljenja unutrašnje zaštite koji obavljaju poslove radnika unutrašnje zaštite, a ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u turnusu.

c) U Pogonu Javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica na šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici osim za:

- radnike Radne jedinice za usluge vanrednog prevoza i neškodljivog uništenja i Odjeljenja za prateću podršku i radnika koji obavlja poslove tehničkog sekretara Pogona javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica,

- radnike koji obavljaju poslove Rukovodioca Radnih jedinica u periodu 16.03. do 14.11.

u godini.

Član 44.

(Početak i završetak radnog vremena)

(1) Raspored radnog vremena u smislu člana 42. i člana 43. vrši se prema potrebama ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u Preduzeću.

(1) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 40 sati koje je raspoređeno na šest radnih ▇▇▇▇ u jednoj smjeni, radno vrijeme ponedjeljkom počinje u 700 sati, a završava u 1500 sati, a ostalim danima u sedmici rad počinje u 700 sati, a završava u 1400 sati.

(2) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 36 sati koje je raspoređeno u šest radnih ▇▇▇▇ u jednoj smjeni, radno vrijeme svakim radnim danom počinje od 700 sati a završava u 1330 sati.

(3) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 40 sati sedmično koje je raspoređeno na šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici, rad u smjenama raspoređuje se tako da:

- I smjena ponedjeljkom počinje u 700 sati a završava u 1500 sati, a ostalim danima počinje

u 700 sati a završava se u 1400 sati,

- II smjena ponedjeljkom počinje u 1400 sati a završava u 2200 sata, a ostalim danima započinje u 1400 sati a završava u 2100 sat

(4) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 40 sati i koje je raspoređeno na šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici, rad u smjenama raspoređuje se tako da:

- I smjena ponedjeljkom počinje u 700 sati, a završava u 1500 sati, a ostalim danima u sedmici počinje u 700 sati a završava se u 1400 sati ,

- II smjena ponedjeljkom počinje u 1400 sati, a završava u 2200 sata, a ostalim danima u sedmici počinje u 1400 sati, a završava u 2100 sat,

- III smjena ponedjeljkom počinje u 2200 sata, a završava u 600 sati, a ostalim danima u sedmici počinje u 2200 sata, a završava se u 500 sati.

(5) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 40 sati koje je raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici u jednoj smjeni, rad počinje u 700 sati a završava u 1530 sati.

(6) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 40 sati sedmično koje je raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici, rad u smjenama raspoređuje se tako da:

- I smjena počinje od 0700 sati a završava u 1530 sati,

- II smjena počinje u 1330 sati a završava u 2200 sata.

(7) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 36 sati koje je raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici u jednoj smjeni, rad od ponedjeljka do četvrtka počinje u 700 sati a završava u 1500 sati, a petkom počinje u 700 sati i završava u 1330 sati.

(8) Radnicima čije sedmično radno vrijeme traje 36 sati i koje je raspoređeno na šest radnih

▇▇▇▇ u sedmici, rad u smjenama raspoređuje se tako da:

- I smjena počinje od 700 sati, a završava u 1330 sati

- II smjena počinje od 1400 sati, a završava u 2030 sati

- III smjena počinje u 2200 sata a završava se u 430 sati.

(9) Radnicima koji obavljaju poslove prikupljanja, transporta i deponovanja kućnog otpada, pranja i mašinskog čišćenja javno-prometnih površina, zbog specifičnih i različitih zahtjeva za obavljanje ovih poslova u pojedinim dijelovima Kantona Sarajevo i Grada rad u smjenama može biti raspoređen tako da smjene počinju i završavaju sat ranije od radnog vremena utvrđenog u ovom članu.

(10) Rad u smislu prethodnog stava odobrava izvršni direktor na osnovu prijedloga

rukovodioca radne jedinice.

(11) Radnicima čije puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično i ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u turnusima raspoređuje se tako da:

- rad u I smjeni počinje u 700 sati a završava u 1900 sati,

- rad u II smjeni počinje u 1900 sati a završava u 700 sati narednog ▇▇▇▇.

Posebne odredbe rasporeda radnog vremena

Član 45.

(Posebne odredbe početka i završetka radnog vremena)

(1) Radnicima koji obavljaju poslove održavanja čistoće u poslovnim prostorima (higijeničari), čije radno vrijeme traje 40 sati sedmično i koje je raspoređeno na pet ▇▇▇▇ u sedmici, počinje u 1200 sati i završava u 2030 sati.

(2) Radnicima koji obavljaju poslove skladištara goriva i maziva i pomoćnog skladištara goriva i maziva čije radno vrijeme traje 40 sati sedmično i raspoređeno je na šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici, ponedjeljkom počinje u 700 sati i završava u 1500 sati, a ostalim danima počinje u 700 sati, a završava u 1400 sati.

(3) Radnicima čije radno vrijeme traje 40 sati i koje je raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici u slučaju da budu raspoređeni da rade subotom imaju pravo da u toku naredne radne sedmice ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ne ▇▇▇▇.

(4) Radnici čije radno vrijeme traje 40, odnosno 36 sati sedmično i koje je raspoređeno na šest radnih ▇▇▇▇ u sedmici u slučaju da budu raspoređeni da rade nedjeljom imaju pravo da u toku naredne radne sedmice ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ ne ▇▇▇▇.

Odluku o rasporedu radnog vremena u smislu stava 1. i 2. donosi direktor za izvršne poslove u zavisnosti o kojim poslovima se radi.

(5) Radno vrijeme direktora Preduzeća i izvršnih direktora Preduzeća traje 40 sati i raspoređeno je na pet radnih ▇▇▇▇ u sedmici. Radno vrijeme svakim radnim danom počinje u 700 sati a završava u 1530 sati.

V ODMORI I ODSUSTVA

Odmori

Član 46. (Odmori)

U toku trajanja radnog odnosa radnik ima pravo na odmor i to:

a) u toku radnog vremena

b) dnevni odmor između dva ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

c) sedmični odmor

d) godišnji odmor

e) odmor u dane državnih praznika

Član 47.

(Odmor u toku radnog vremena)

(1) Radnik ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog vremena u periodu od 10,30 do 11,30 sati u trajanju od 30 minuta.

(2) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ radne sedmice.

(3) Vrijeme odmora iz stava (1) i (2) u toku rada ne uračunava se u radno vrijeme.

Član 48.

(Dnevni odmor između dva ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇)

(1) Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u trajanju najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Radnik koji obavlja sezonske poslove (građevinski poslovi, poslovi zimske službe i sl.), ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u trajanju najmanje 10 sati neprekidno, a maloljetni radnik u trajanju najmanje 12 sati neprekidno.

Član 49. (Sedmični odmor)

(1) Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na ▇▇▇ svog sedmičnog odmora, osigurava mu se ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ u periodu određenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može biti duži od dvije sedmice.

(2) Od radnika se može tražiti da radi na ▇▇▇ svog sedmičnog odmora ako priroda posla to zahtijeva u pojedinim dijelovima ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇, u slučaju vanrednog povećanja obima posla, iznenadnih kvarova, zastoja i poremećaja u procesu rada, ukoliko poslodavac ne može primijeniti druge mjere, kako bi spriječio štete po život i zdravlje građana, otklonile posljedice elementarnih nepogoda, nastajanje većih šteta po imovinu Kantona Sarajevo, građana i poslodavca, te ugroženosti života i zdravlja radnika, kao i u drugim slučajevima.

(3) Ako je neophodno da radnik radi na ▇▇▇ sedmičnog odmora, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ u

dogovoru sa radnikom obezbijediti drugi ▇▇▇ ▇▇▇ ▇▇▇ sedmičnog odmora.

Član 50. (Godišnji odmor)

(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih ▇▇▇▇, a najduže 35 radnih ▇▇▇▇, s ▇▇▇ da kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora privremena spriječenost za rad, praznici, nedjelja i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja u skladu sa Zakonom o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se uračunavati u dane godišnjeg odmora.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih ▇▇▇▇.

Član 51.

(Uvećanje godišnjeg odmora)

(1) Godišnji odmor radnika u trajanju od 20 radnih ▇▇▇▇ uvećava se po slijedećem osnovama i to:

a) po osnovu dužine penzijskog staža:

do 5 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ 1 radni ▇▇▇

od 5 do 10 ▇▇▇▇▇▇ 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

od 10 do 15 ▇▇▇▇▇▇ 3 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

od 15 do 20 ▇▇▇▇▇▇ 4 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

od 20 do 25 ▇▇▇▇▇▇. 6 radnih ▇▇▇▇

od 25 ▇▇▇▇▇▇ do 30 ▇▇▇▇▇▇ 8 radnih ▇▇▇▇

▇▇▇▇▇ 30 ▇▇▇▇▇▇ 10 radnih ▇▇▇▇

b) po osnovu uslova rada:

Radnicima sa skraćenim radnim vremenom i radnicima ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u

smjenama 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

c) po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja:

Radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima. 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

Radniku–majci koja ima dijete/djecu do 7 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i samohranim roditeljima usvojiteljima, kao i licima ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ na osnovu rješenja

nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

d) demobiliziranog branioca po osnovu učešća u Oružanim snagama i to:

- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 12-18 mjeseci 1 radni ▇▇▇

- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 18-30 mjeseci 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇

- učešće u odbrambeno-oslobodilačkom ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ od 30 mjeseci 3 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

(2) ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ status demobiliziranog branioca i vremenski period učešća u odbrambeno- oslobodilačkom ratu, za ostvarivanje prava uvećanja godišnjeg odmora iz stava (1) ▇▇▇▇▇

d) ovog člana, dokazati na osnovu uvjerenja/potvrde nadležne institucije.

(3) Uvećanja trajanja godišnjeg odmora po osnovana iz stava (1) ovog člana se međusobno zbrajaju, a ukoliko zbir ▇▇▇▇ godišnjeg odmora prelazi 35 radnih ▇▇▇▇ računaće ▇▇ ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ima pravo na 35 radnih ▇▇▇▇ godišnjeg odmora.

Član 52.

(Sticanje prava na godišnji odmor)

(1) ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 ▇▇▇▇, ▇▇▇▇▇ pravo na godišnji odmor nakon šest (6) mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec ▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

(3) Odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog člana.

Član 53.

(Način korištenja godišnjeg odmora)

(1) Godišnji odmor može se koristiti u jednom ili u dva dijela.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, a prema zahtjevu radnog procesa ili na zahtjev radnika, prvi dio godišnjeg odmora radnik koristi u trajanju od najmanje 12 radnih ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ tekuće kalendarske godine.

(3) Drugi dio godišnjeg odmora iz stava 2. ▇▇▇▇ ▇▇ koristiti prema planu korištenja godišnjeg odmora a najkasnije do 30. ▇▇▇▇ naredne godine.

(4) Korištenje godišnjeg odmora se prekida za vrijeme bolovanja radnika u toku korištenja godišnjeg odmora, praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ koje se radniku priznaje u staž osiguranja, a nastavlja se nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida.

(5) Raspored korištenja godišnjeg odmora radnika određuje se planom godišnjih odmora koje donosi Poslodavac vodeći računa o željama radnika i o prirodi i organizaciji rada u pogonu i sektoru.

(1) Plan sadrži sljedeće podatke:

- ime i prezime radnika,

- ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ pojedinačno po svakom osnovu iz čl. 51. i 52. ovog Pravilnika,

- ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ godišnjeg odmora koji ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ koristiti (najviše 35),

- vrijeme korištenja godišnjeg odmora (u cjelini / u dijelovima).

(1) Plan godišnjih odmora se utvrđuje najkasnije početkom petog mjeseca tekuće godine.

(2) U skladu sa Planom korištenja godišnjih odmora, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ donijeti i dostaviti svakom radniku pisanu odluku o trajanju godišnjeg odmora i periodu / periodima njegovog korištenja.

(3) Pisana odluka iz stava (9) donosi se odmah nakon utvrđivanja Plana korištenja godišnjih

odmora, a najkasnije ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ prije korištenja godišnjeg odmora.

Član 54.

(Korištenje godišnjeg odmora na zahtjev radnika)

(1) Radnik ima pravo koristiti ▇▇▇▇▇ ▇▇▇ godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca 3 ▇▇▇▇ prije njegovog korištenja.

(2) Korištenje prava iz prethodnog stava ovog člana uvjetovano je nesmetanim odvijanjem

▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

(3) Radnik ima pravo na korištenje dva ▇▇▇▇ godišnjeg odmora u toku kalendarske godine za

obilježavanje vjerskih praznika.

Član 55.

(Odstupanje od utvrđenog plana korištenja godišnjeg odmora)

(1) U iznimnim slučajevima i u interesu Poslodavca može se odstupiti od utvrđenog plana korištenja godišnjih odmora zbog:

a) hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu,

b) neodgodivog obavljanja hitnih i značajnih poslova i u drugim opravdanim slučajevima.

(2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ prekinuti korištenje godišnjeg odmora

s ▇▇▇ da ga ima pravo nastaviti čim prestanu razlozi zbog kojih je odmor prekinut.

Član 56.

(Priznavanje odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ ▇▇▇ vrijeme provedeno na radu u pogledu godišnjeg odmora)

Vrijeme za koje radnik odsustvuje ▇▇ ▇▇▇▇ po bilo kom osnovu, a koje se priznaje u staž osiguranja računa ▇▇ ▇▇▇ vrijeme provedeno na radu u pogledu prava na godišnji odmor.

Član 57.

(Korištenje godišnjeg odmora za vrijeme trajanja otkaznog roka)

Ukoliko radniku prestane radni odnos po odluci Poslodavca, omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora u trajanju otkaznog roka, bez obzira na plan godišnjih odmora.

Član 58.

(Odmor u dane državnih praznika)

(1) Radnik ima pravo na odmor u dane praznika koji su ▇▇▇ ▇▇▇▇ praznika određeni zakonom.

(2) Dani praznika ne računaju se u dane godišnjeg odmora ni u dane plaćenog odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ do ▇▇▇▇▇ radnih ▇▇▇▇.

(3) Pri utvrđivanju visine učešća radnika u raspodjeli sredstava za plate, dani praznika smatraju se radnim danima.

Član 59.

(Rad u vrijeme praznika)

Radnici ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u smjenama ili u slučaju izuzetnih okolnosti, koje uvjetuju uvođenje prekovremenog rada, dužni su obavljati poslove i u dane praznika za koje je zakonom određeno da se ne radi.

Odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇

Član 60.

(Plaćeno odsustvo do ▇▇▇▇▇ radnih ▇▇▇▇)

(1) Tokom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo od ukupno ▇▇▇▇▇ radnih ▇▇▇▇ u slučaju:

1. sklapanja braka radnika-ce 5 ▇▇▇▇

2. sklapanje braka djeteta 3 ▇▇▇▇

3. smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga radnika 3 ▇▇▇▇

4. rođenja djeteta 5 ▇▇▇▇

5. smrti supruga-supruge ili djeteta 7 ▇▇▇▇

6. smrti roditelja,braće i sestara radnika 5 ▇▇▇▇

7. u slučaju smrti unuka, ▇▇▇▇▇▇▇ i baka 3 ▇▇▇▇

8. traženje članova porodice nestalih u ratu 5 ▇▇▇▇

9. u slučaju teže bolesti člana užeg domaćinstva/porodice 7 ▇▇▇▇

10. u slučaju selidbe 2 ▇▇▇▇

11. za potrebe obrazovanja i stručnog usavršavanja, te obrazovanja

za potrebe sindikalnog rada 2 ▇▇▇▇

12. za učešće na radničkim sportskim igrama(Komunalijada) 2 ▇▇▇▇

13. elementarnih nepogoda (požar, poplave,snježne ▇▇▇▇▇▇,klizišta i sl.) 5 ▇▇▇▇

14. upražnjavanje vjerskih, kulturnih, tradicijskih ili ličnih potreba 2 ▇▇▇▇

15. za svako dobrovoljno davanje krvi 2 ▇▇▇▇

(2) Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana može biti do 7 ▇▇▇▇ u kalendarskoj godini, ali u slučajevima iz ▇▇▇▇▇ 3., 5., 6., 7. i 14 stava 1. ovog člana radniku se ne može uskratiti pravo na korištenje plaćenog odsustva, čak i ako ▇▇ ▇ ▇▇▇▇ godine iskoristio ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

(3) U slučajevima dobrovoljnog davanja krvi, iz stava 1. ovog člana, radnik može svoje pravo iskoristiti u roku od 30 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ davanja krvi.

(4) Težina bolesti člana užeg domaćinstva/porodice iz stava 1. ▇▇▇▇▇ 9. ovog člana se dokazuje na osnovu dijagnoze izdate ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nadležne zdravstvene institucije u skladu sa Naredbom o listi teških bolesti.

(5) Članom uže porodice u smislu ovog člana smatraju se: bračni drug, osoba koja sa radnikom živi u vanbračnoj zajednici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji, očuh, ▇▇▇▇▇▇, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

Član 61.

(Odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće radi pripremanja ispita)

(1) Radnik ▇▇▇▇ ▇▇ Poslodavac odobrio vanredno školovanje ili studiranje ima pravo da za svaku upisanu godinu školovanja jedanput u toku školske godine koristiti odsustvo ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće radi pripremanja ispita i to:

a) na visokoj školi, fakultetu i postdiplomskom studiju, za odbranu doktorske disertacije, polaganja specijalističkog i pravosudnog ispita. 15 ▇▇▇▇

b) na višoj školi 7 ▇▇▇▇

c) na III, IV i V stepenu obrazovanja 5 ▇▇▇▇

(2) Pravo na korištenje odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ uz naknadu plaće radnik dokazuje potvrdom škole odnosno fakulteta o upisu u školu ili fakultet određene školske godine.

Član 62. (Odobravanje plaćenog odsustva)

(1) Pravo na plaćeno odsustvo radnik ostvaruje u vrijeme nastupanja određenih okolnosti, u

kojem periodu mu odobrava pravo na plaćeno odsustvo.

(2) Direktor Preduzeća donosi rješenje o plaćenom odsustvu iz stava 1. ovog člana na osnovu podnesenog pisanog zahtjeva radnika za korištenje plaćenog odsustva koje se može planirati, a u ostalim slučajevima na osnovu usmenog zahtjeva radnika, a isti je obavezan ▇▇▇▇▇▇ zahtjev podnijeti naknadno.

Član 63. (Neplaćeno odsustvo)

(1) Radniku se može na njegov ▇▇▇▇▇▇ zahtjev odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 radnih ▇▇▇▇ u tekućoj kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima:

a) radi bolesti člana uže porodice, odnosno člana domaćinstva,

b) liječenja u inostranstvu po preporuci nadležne zdravstvene ustanove,

c) liječenja u prirodnom liječilištu po preporuci nadležne zdravstvene ustanove,

d) izgradnje ili popravke kuće ili stana,

e) obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak,

f) polaganja ispita mimo programa o stručnom obrazovanju radnika,

g) putovanja u inostranstvo radi posjete porodici,

h) učestvovanja u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu.

(2) Radniku se može odobriti neplaćeno odsustvo duže od 30 ▇▇▇▇ zavisno od opravdanosti zahtjeva, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutne potrebe Poslodavca, a najduže do godinu ▇▇▇▇.

(3) Članom uže porodice u smislu ovog člana smatraju se: bračni drug, osoba koja sa radnikom živi u vanbračnoj zajednici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), roditelji, očuh, ▇▇▇▇▇▇, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

(4) Radniku se u toku kalendarske godine može jedanput odobriti neplaćeno odsustvo po ovom članu, a u toku rada radnika, ukupno odobreno neplaćeno odsustvo ne može prelaziti jednu godinu.

(5) Za vrijeme korištenja neplaćenog odsustva, po svim osnovama, prava i obaveze radnika koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju, s ▇▇▇ što je Preduzeće dužno uplatiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje, ukoliko je radniku odobreno neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 ▇▇▇▇.

(6) Izuzetno Preduzeće je dužno, omogućiti radniku neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba.

(7) Preduzeće je dužno omogućiti radniku-roditelju odsustvovanje ▇▇ ▇▇▇▇ do tri godine života djeteta u skladu sa Zakonom.

Član 64.

(Trajanje neplaćenog odsustva i odlučivanje)

(1) Neplaćeno odsustvo u smislu prethodnog člana može trajati najduže godinu ▇▇▇▇.

(2) Odluku o dužini trajanja neplaćenog odsustva donosi Poslodavac cijeneći svoje potrebe kao i opravdanost razloga radnika zbog kojih traži neplaćeno odsustvo.

Član 65. (Mirovanje prava i obaveza)

(1) Prava i obaveze radnika koje se stiču na radu i po osnovu rada u Preduzeću, miruju u slijedećim slučajevima:

a) za vrijeme obavljanja javne dužnosti, na koju ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ imenovan ili izabran, čije obavljanje zahtijeva privremeni prestanak rada u Preduzeću, na zahtjev radnika, a najduže 4 godine od ▇▇▇▇ izbora odnosno imenovanja,

b) za vrijeme obavljanja profesionalne sindikalne funkcije,

c) za vrijeme odsustvovanja ▇▇ ▇▇▇▇ bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) i

d) za vrijeme pritvora, odnosno izdržavanja kazne zatvora u trajanju do 3 mjeseca

(2) Odluku o mirovanju prava i obaveza radnika donosi Poslodavac.

VI ZAŠTITA RADNIKA

Član 66.

(Zaštita i bezbjednost na radu)

(1) Radnik ostvaruje zaštitu na radu u skladu sa Zakonom, Pravilnikom o zaštiti na radu i ovim Pravilnikom.

(2) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ omogućiti radniku da se odmah po stupanju na rad upozna sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te da osigura bezbjednost na radu, provođenje i unapređenje zaštite na radu, upoznavanje radnika sa uslovima rada, opasnostima, te pravima i obavezama u vezi sa zaštitom na radu, kao i da obezbijedi korištenje oruđa za rad i provođenje ostalih zaštitnih mjera.

(3) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ organizovati proces rada na način kojim se osigurava bezbjednost na radu, te da sprovede i unapređuje zaštitu na radu, zatim da upozna radnika sa uslovima rada, opasnostima, kao i sa pravima i obavezama u vezi sa zaštitom na radu, obezbijedi korištenje oruđa za rad, kao i provođenje ostalih zaštitnih mjera.

(4) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ da obezbijedi potrebne uslove za zaštitu na ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ će se osigurati zaštita života i zdravlja radnika, u protivnom radnik ima pravo da odbije da radi ako mu prijeti opasnost po život i zdravlje.

Zaštita maloljetnika

Član 67.

(Zaštita maloljetnika)

(1) Maloljetni radnik ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa važećim propisima.

(2) Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnog radnika na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.

(3) U slučaju da zaposli maloljetnog radnika na poslovima iz stava 1. ovog člana, a inspekcija rada mu zabrani rad, Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ maloljetnom radniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, ▇▇▇▇▇ mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovarajuće poslove koji postoje kod Poslodavca i na koje će biti raspoređen nakon dokvalifikacije i prekvalifikacije.

(4) Troškove dokvalifikacije i prekvalifikacije snosi Poslodavac.

Zaštita žene i materinstva

Član 68.

(Posebna zaštita na radu)

Žene radnice uživaju posebnu zaštitu na radu u skladu sa Zakonom o radu, kao i drugim propisima koji regulišu ovu materiju.

Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad

Član 69.

(Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti

za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja)

(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ugovor o

▇▇▇▇ na određeno vrijeme ne prestaje sa danom koji je naznačen u ugovoru, već se njegovo važenje produžava službenom zabilješkom da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ dokaz o produžavanju privremene spriječenosti za rad (doznaka), a prestaje kad nadležna zdravstvena ustanova proglasi radnika sposobnim za rad.

(2) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti a nalazi se u radnom odnosu na neodređeno vrijeme Poslodavac ne može otakazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja i oporavka.

(3) Izuzetno ▇▇ ▇▇▇▇▇ 1. i 2. ovog člana, ako ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu, ugovor o radu prestaje u skladu sa čl. 97, 100. i 101. Zakona o radu.

Član 70.

(Pravo radnika da ▇▇ ▇▇▇▇▇ na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad)

(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivanje

prava radnika iz radnog odnosa.

(2) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da ▇▇ ▇▇▇▇▇ na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove prema preostaloj radnoj sposobnosti.

(3) Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ u roku od tri ▇▇▇▇, od ▇▇▇▇ nastupanja nesposobnosti za rad, obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

(4) Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad vrati na poslove na ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ radio ili na druge odgovarajuće poslove, Poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

(5) Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 4. ovog člana Poslodavac može

radnika, rasporediti na poslove niže stručne spreme prema njegovoj radnoj sposobnosti.

(6) Ako Poslodavac namjerava da zaposli radnika sa kvalifikacijom i stepenom stručne spreme koju ima radnik koji je raspoređen na poslove niže stručne spreme, ▇▇▇▇▇ ▇▇ prije zapošljavanja drugog radnika ponuditi zaposlenje radniku iz stava 5. ovog člana.

(7) Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava 4. i 5. ovog člana, Poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijećem zaposlenika/sindikatom, otkazati radniku ugovor o radu.

Član 71.

(Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti)

(1) Ako nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu ▇▇ ▇▇▇▇▇ u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove.

(2) Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.

(3) Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 2. ovog člana rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

(4) Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, Poslodavac može u roku od 15 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

(5) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 2. ovog člana, radnik ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

Član 72.

(Pravo na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju)

(1) Radnik kod ▇▇▇▇ ▇▇ utvrđena II kategorija invalidnosti pored prava na raspoređivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajućem poslu, ima i pravo na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju do navršene 55. godine života, ukoliko Poslodavac ima potrebu da vrši prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika za određene poslove.

(2) Ukoliko poslovi iz stava 1. ovog člana ne postoje ili ukoliko radnik odbije da prihvati ponuđeni ugovor o radu, može mu prestati radni odnos u skladu sa članom 74. Zakona o radu.

Član 73.

(Plata radnika invalida II kategorije)

(1) Radnik invalid II kategorije invalidnosti, kod kojeg je promijenjena radna sposobnost nastala po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti, prilikom raspoređivanja na poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, ima pravo na naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu na koje je raspoređen.

(2) Radnik invalid II kategorije invalidnosti, kod kojeg promijenjena radna sposobnost nije nastala po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti, prilikom raspoređivanja na poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, nema pravo na naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu na koje je raspoređen.

Član 74.

(Pravo na naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije)

(1) Radnik invalid II kategorije invalidnosti koji je upućen na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije, kao i za vrijeme od ▇▇▇▇ završene prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije, do ▇▇▇▇ raspoređivanja ili zapošljavanja na odgovarajućem poslu.

(2) Ovaj radnik zadržava pravo na plaću radnog mjesta na kojem je radio prije nastupanja invalidnosti, odnosno upućivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju bez prava na naknadu za topli obrok, naknadu za prevoz i regres za godišnji odmor.

Član 75.

(Raspoređivanje radnika invalida II kategorije)

(1) Raspoređivanje radnika invalida II kategorije invalidnosti vrši se na radna mjesta koja su određena ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ mjesta na koja se mogu rasporediti invalidi II kategorije invalidnosti.

(2) Radnici, invalidi II kategorije invalidnosti mogu se raspoređivati i ▇▇ ▇▇▇▇▇ radna mjesta utvrđena ovim Pravilnikom ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva, drugih posebnih uslova radnog mjesta i pod uslovom da radno mjesto nije popunjeno i da odgovara preostaloj radnoj sposobnosti radnika.

(3) Radnici invalidi II kategorije invalidnosti mogu biti raspoređeni i na poslove nižeg stepena stručne spreme od one koju imaju ukoliko poslovi na koje se raspoređuju odgovaraju njihovoj preostaloj radnoj sposobnosti i ukoliko Poslodavac ne može da ponudi druge odgovarajuće poslove.

Član 76.

(Prijedlog za raspoređivanje radnika invalida II kategorije)

(1) Prijedlog za raspoređivanje radnika invalida II kategorije invalidnosti na određeno radno mjesto, odnosno prijedlog za određivanje statusa ovih radnika daje nadležni izvršni direktor.

(2) Odluku o raspoređivanju, odnosno rješenje o statusu radnika invalida II kategorije invalidnosti donosi Poslodavac.

(3) Prije donošenja odluke, odnosno rješenja iz prethodnog stava Poslodavac može o datom prijedlogu zatražiti mišljenje ordinirajućeg ljekara ambulante Preduzeća, referenta zaštite na radu i socijalnog radnika.

Član 77.

(Otkaz ugovora o radu radniku invalidu II kategorije)

Radniku, invalidu II kategorije invalidnosti, koji odbije raspoređivanje u smislu odredaba ovog Pravilnika u roku od 15 (petnaest) ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostavljanja Rješenja, prestaje radni odnos i daje se otkaz ▇▇▇▇▇▇▇ o radu.

VII PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Plaća

Član 78. (Plaća radnika)

(1) Za obavljeni rad radniku zaposlenom kod Poslodavca pripada plaća i ostala primanja u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti komunalne privrede Kantona Sarajevo, ovim Pravilnikom i odlukama Poslodavca.

(2) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radnicima isplatiti jednake plaće za rad jednake vrijednosti, u skladu sa članom 77. Zakona o radu.

(3) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od:

- osnovne plaće

- dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren

- uvećanja plaće u skladu sa ovim Pravilnikom.

Član 79.

(Osnovna plaća i ▇▇▇▇▇ složenosti poslova)

(1) Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće ▇▇▇▇ ▇▇ Poslodavac ▇▇▇▇▇ isplatiti radniku na radnom mjestu određene ▇▇▇▇▇ složenosti poslova uz normalne radne uslove.

(2) Najniža isplaćena osnovna plaća radnika za poslove najnižeg stepena složenosti ne može biti manja od najniže neto plaće utvrđene u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede Kantona Sarajevo.

(3) Koeficijent složenosti poslova i uvećanje osnovne plaće po osnovu uslova rada za svako pojedino radno mjesto dati su u Katalogu radnih mjesta po grupama složenosti poslova sa koeficijentom složenosti poslova i uvećanjem osnovne plaće po osnovu uslova rada po radnim mjestima.

(4) Elementi za utvrđivanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta su:

- stručna sprema

- složenost posla

- odgovornost

- drugi elementi utvrđeni Pravilnikom o radu.

(5) Sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa u zavisnosti od složenosti poslova, stepena stručne spreme i odgovornosti i to:

- I GRUPA Koeficijenti

(NK) Jednostavna zanimanja, poslovi koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa

jednostavnim sredstvima rada 1,00-2,00

- II GRUPA

(SSS) Srednje složeni poslovi s različitim sredstvima rada na kojima se rad ponavlja,

uz povremenu pojavu novih poslova 2,01-2,50

- III GRUPA

(SSS,VKV) Složeniji i raznovrsniji poslovi koji

zahtjevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršenju posla, poslovi za koje je potreban ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ samostalnosti u

izvršavanju zadataka 2,51-3,50

- IV GRUPA

(VŠŠ/VSS) ▇▇▇▇▇▇▇ koji zahtjevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje, samostalnost i

kreativnost u izvršavanju 3,51-4,00

- V GRUPA

(VSS) Poslovi koji zahtjevaju visok ▇▇▇▇▇▇ stručnog znanja, inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja posla, rada i razvoja,

istraživačku sposobnost 4,01-4,50

- VI GRUPA

(VSS) Najsloženiji poslovi koji zahtjevaju visok ▇▇▇▇▇▇ stručnog znanja i iskustva, poslovi rukovođenja i upravljanja procesima rada, najveća odgovornost u procesu rada,

kreativnost i istraživačka sposobnost 4,51-5,00

Član 80.

(Elementi za određivanje dijela plaće po osnovu radnog učinka)

(1) Elementi za određivanje dijela plaće po osnovu radnog učinka određuju se na osnovu

slijedećih kriterija:

1. kvalitet izvršenih poslova

2. obim obavljenog posla

3. rok izvršenja poslova

4. odnos radnika prema radnim obavezama

(2) Pod normalnim radnim učinkom podrazumijeva se izvršenje radnih zadataka na radnom

mjestu na koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ raspoređen.

Član 81. (Najniža plaća)

(1) Najniža neto plaća utvrđuje se tako što se najniža satnica, ▇▇▇▇ ▇▇ određena Kolektivnim ugovorom, usaglašena između socijalnih partnera, množi sa brojem sati provedenih na radu za pojedini mjesec.

(2) Na utvrđeni iznos iz prethodnog stava dodaju se doprinosi iz plaće u skladu sa posebnim zakonom.

(3) Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u manjem iznosu utvrđenom u stavu 1. ovog člana za ostvareni puni fond sati.

(4) Vrijednost boda utvrđuje Poslodavac na bazi materijalnih mogućnosti u dogovoru sa sindikatom/vijećem zaposlenika.

Pravo na povećanje plaće

Član 82. (Povećanje plaće)

Povećanje plaće u skladu sa Kolektivnim ugovorom izvršit će se na načina da se radnicima sa plaćom u iznosu do 1.000,00 KM poveća plaća za iznos od 100,00 KM (slovima: stotinu KM), a radnicima sa plaćom u iznosu preko 1.000,00 KM u iznosu od 80,00 KM (slovima: osamdeset KM).

Član 83.

(Uvećanje plaće po osnovu penzijskog staža)

Plaća radnika obračunata u skladu sa odredbama ovog Pravilnika uvećava se za 0,5% za svaku godinu penzijskog staža, s ▇▇▇ da ukupno povećanje ne može biti ▇▇▇▇ ▇▇ 20%, bez obzira gdje je ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ostvaren.

Član 84.

(Uvećanje plaće radnika po osnovu uslova rada)

Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uslove rada, od 10 – 15%, za vrijeme kada radnik obavlja poslove pri ▇▇▇▇▇ ▇▇ izložen štetnom uticaju, fizičkom naporu i opasnostima od povređivanja.

Član 85. (Dodaci na plaću)

Osnovna plaća radnika uvećava se:

- za noćni rad – najmanje 50% ▇▇ ▇▇▇▇ satnice

- za prekovremeni rad – najmanje 25% ▇▇ ▇▇▇▇ satnice

- za rad u dane državnih praznika - 40% ▇▇ ▇▇▇▇ satnice

- za rad na ▇▇▇ koji je utvrđen ▇▇▇ ▇▇▇ sedmičnog odmora radnika - 15% ▇▇ ▇▇▇▇ satnice

- rad u dane praznika, koji su po zakonu državni praznici - 50% ▇▇ ▇▇▇▇ satnice

Član 86. (Stimulativni dio plaće)

Poslodavac, na osnovu vlastite procjene, a na prijedlog izvršnog direktora Pogona i Sektora, polazeći od kvaliteta izvršenih poslova, obima obavljenih poslova, roka izvršenja posla, odnosa radnika prema radnim obavezama, uštede u radu i sl, može svakom radniku, grupi, odnosno organizacionoj cjelini, stimulisati - uvećati, do 10% obračunate plaće.

Naknade plaće

Član 87.

(Naknada plaće na teret Poslodavca)

Radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o porezu na dohodak i drugim propisima za vrijeme:

a) godišnjeg odmora

b) plaćenog odsustva

c) privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti

d) porođajnog odsustva

e) odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ žene za vrijeme trudnoće u slučaju kada ne može biti raspoređena na druge poslove

f) obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac,

g) prekid ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ nije prouzrokovao radnik,

a) učestvovanja u sportskim i radnim takmičenjima koje je organizovao Poslodavac ili su od značaja za Općinu, Kanton, Federaciju BiH ili BiH.

Član 88. (Naknada za bolovanje)

(1) Naknada za bolovanje do 42 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ 42 ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ ▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇▇ 80% plaće isplaćene radniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad ili u visini od 100% osnovice za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, trudnoće i transplantacije.

(2) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ organizovati obilazak i kontrolu korištenja bolovanja svakog uposlenog radnika.

(3) Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva isplaćuje se radniku u skladu sa ovim Pravilnikom i važećim propisima.

(4) Radnik ima pravo naknade plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti iz člana 8. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (uključujući COVID-19), odnosno kojem je ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nadležnog organa određena mjera izolacije.

(5) Plaća, odnosno naknada plaće invalidima obračunava se i isplaćuje u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

Član 89.

(Naknada plaće za trudničko i porodiljsko odsustvo)

(1) Za vrijeme odsustva ▇▇ ▇▇▇▇ žene za vrijeme trudnoće i porođaja radnici pripada naknada plaće:

a) po osnovu komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem u visini 100% plaće isplaćene radnici za mjesec koji prethodi mjesecu u kom je nastupila spriječenost za rad ili 100% osnovne plaće iz tekućeg mjeseca ako je to za radnika povoljnije. Dio isplaćene naknade po ovom osnovu pada na teret Preduzeća, a dio na teret kantonalnih ▇▇▇▇▇▇ zdravstvenog osiguranja.

b) za porodiljsko odsustvo u visini 100% osnovne plaće umanjene za naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva koju odredi Kanton, u trajanju od 12 mjeseci.

(2) Razliku između visine naknade plaće po osnovu porodiljskog odsustva koju odredi Kanton i ▇▇▇▇▇▇ plaće iz ▇▇▇▇▇ b), ▇▇▇▇▇ (1) ovog člana do punog iznosa osnovne plaće isplaćuje Preduzeće.

(3) Dio naknade po osnovu porodiljskog odsustva pada na teret Preduzeća, a dio na teret općine u kojoj radnica ima mjesto prebivališta.

Član 90.

(Naknada plaće na teret drugih pravnih lica)

(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće koja ne tereti Poslodavca, nego se obračunava na teret drugog pravnog lica i refundira se od tog pravnog lica, radi odsustvovanja radnika sa posla u slučaju:

a) bolovanja preko 42 ▇▇▇▇

b) obavljanje javne funkcije i dr.

(2) Isplaćene naknade iz stava 1. ovog člana na osnovu posebnog propisa refundiraju se od nadležnog zdravstvenog ▇▇▇▇▇▇ i drugog organa koji je pozvao radnika zbog čega ▇▇ ▇▇▇▇▇ odsustvovati sa posla.

Član 91. (Period isplate plaća)

(1) Periodi isplate plaće ne mogu biti duži od 30 ▇▇▇▇.

(2) Prilikom isplate plaće Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ radniku uručiti pismeni obračun plaće

(3) Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Član 92.

(Naknada plaće za vrijeme odbijanja rada)

Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. člana 55. Zakona o radu ima pravo na naknadu plaće kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

Ostale naknade

Član 93.

(Novačana naknada za ishranu – topli obrok)

(1) Radnik, za dane provedene na radu ima pravo na novčanu naknadu za ishranu – topli obrok, u visini do 1% prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema

posljednjim objavljenim podacima Federalnog ▇▇▇▇▇▇ za statistiku, a u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

(2) Radniku ne pripada naknada za topli obrok za ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu, osim u slučaju plaćenog odsustva zbog dobrovoljnog davanja krvi.

Član 94. (Naknada troškova prevoza)

(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla, u visini cijene mjesečne karte javnog gradskog saobraćaja.

(2) Radnik nema pravo na naknadu u smislu stava 1. za vrijeme korištenja bolovanja,

godišnjeg odmora i neplaćenog odsustva ▇▇ ▇▇▇▇.

Član 95.

(Naknada troškova službenog putovanja)

(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova službenog putovanja.

(2) Pod službenim putovanjem podrazumijeva se putovanje van mjesta redovnog rada radnika ili drugog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ obavljanja određenog posla za Poslodavca.

(3) Radnicima Preduzeća, kao i drugim licima službeno putovanje odobrava direktor Preduzeća.

(4) Direktoru Preduzeća službeno putovanje odobrava predsjednik Nadzornog odbora.

(5) Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje, u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja Federacije BiH.

Član 96.

(Otpremnina prilikom odlaska u penziju)

Prilikom odlaska u penziju radnik ima pravo na otpremninu u visini tri prosječne neto plaće radnika koje su mu isplaćene u prethodna tri mjeseca ili tri prosječne neto plaće Federacije BiH, prema zadnjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za radnika.

Član 97. (Jednokratna novčana pomoć)

(1) Radnik ili njegova porodica imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć od Poslodavca u slučaju:

a) smrti radnika u visini iznosa tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BIH za prethodna tri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati novčane pomoći,

b) smrti člana uže porodice radnika u visini iznosa tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BIH za prethodna tri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati novčane pomoći,

c) teže bolesti radnika ili člana uže porodice radnika u visini tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku Federalnog ▇▇▇▇▇▇ za statistiku u skladu sa Naredbom o listi teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda na osnovu koje se ostvaruje naknada za slučaj invalidnosti ili teških bolesti,

(2) Kvalifikacija bolesti na osnovu koje se ostvaruje pravo iz ovog člana dokazuje se na osnovu dijagnoze izdate ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nadležne medicinske ustanove, koju dostavlja radnik uz Zahtjev za isplatu jednokratne novčane pomoći.

(3) Članom uže porodice radnika u smislu ovog člana smatraju se: bračni drug, djeca i roditelji

radnika.

(4) Pravo iz ovog člana radnik ostvaruje nastupanjem određenih okolnosti.

Član 98. (Regres)

(1) Radnik koji je koristio prvi dio godišnjeg odmora ima pravo na regres za godišnji odmor u visini 50% neto plaće isplaćene u Federaciji u zadnja tri mjeseca prije isplate odnosno u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

(2) Regres će se isplatiti samo pod uslovom da Poslodavac prethodnu godinu nije završio sa gubitkom.

Član 99.

(Zaštita plaće i naknade plaće)

(1) Poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

(2) Saglasnost radnika iz stava 1. ne može se dati prije nastanka potraživanja.

(3) Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti u skladu sa propisom koji regulira izvršni postupak.

Član 100. (Otpremnina)

(1) Radnik koji je sa Poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ otkazuje ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa ▇▇▇ Poslodavcem.

(2) Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

(3) Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(4) Otpremnina u smislu prethodnog stava isplaćuje se radniku nakon isteka otkaznog roka u pravilu u jednokratnom iznosu.

(5) Poslodavac i radnik se mogu dogovoriti o rokovima i načinu isplate otpremnine, a što regulišu ugovorom zaključenim u pismenoj formi.

(6) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, Poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

VIII IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Član 101.

(Izumi i tehnička unapređenja u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇)

(1) Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da obavijesti Poslodavca o izumu odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇.

(2) Izumi odnosno tehnička unapređenja u smislu stava 1. ovog člana, su izumi odnosno tehnička unapređenja određena zakonom.

(3) Poslodavac ▇▇▇ ▇▇▇▇▇ pravo otkupa izuma i tehničkog unapređenja kojeg ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ ostvario na radu i u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇, pod uslovom da se u roku 30 ▇▇▇▇ od obavještenja o izumu, odnosno tehničkom unapređenju izjasni o ponudi radnika.

(4) Podatke o izumu, odnosno tehničkom izumu radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da ▇▇▇▇ ▇▇▇ poslovnu tajnu koju ne može saopštiti trećem licu bez odobrenja Poslodavca.

Član 102.

(Izumi koji nisu ostvareni na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇)

(1) Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ obavijestiti Poslodavca i o izumu, odnosno tehničkom unapređenju koji nije ostvaren na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇, ako je izum u vezi sa djelatnošću Poslodavca.

(2) Radnik ustupanje prava u vezi sa izumom Poslodavcu nudi u formi pismene ponude o

kojoj je Poslodavac ▇▇▇▇▇ da se izjasni u roku od mjesec ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ prijema ponude.

Član 103.

(Nagrada za ustupanje prava za izum ili tehnička dostignuća)

Radniku koji ustupi prava vezana za izum, odnosno tehnička dostignuća pripada nagrada, a što će Poslodavac radniku regulisati ugovorom u skladu sa važećim propisima.

IX ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM

Član 104. (Zabrana takmičenja)

(1) Za vrijeme trajanja radnog odnosa radnik bez odobrenja Poslodavca ne može sklapati poslove iz djelatnosti Poslodavca za svoj račun kao ni za račun trećeg lica.

(2) Odnosi između Poslodavca i radnika u slučaju da Poslodavac da radniku odobrenje u smislu predhodnog stava regulišu se ugovorom o radu.

X MATERIJALNA ODGOVORNOST

Član 105.

(Čuvanje sredstava i imovine Poslodavca koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu)

Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ da pravovremeno i kvalitetno izvršava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i ▇▇ ▇▇▇▇ sredstva Poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu.

Član 106. (Obaveza naknade štete)

Radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ Poslodavcu naknaditi štetu pod uslovom:

a) da ▇▇ ▇▇▇▇▇ prouzrokovana ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika na radu ili u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇,

b) da ▇▇ ▇▇▇▇▇ prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje,

c) da postoji uzročna veza između radnje radnika i nastale štete,

d) da ne postoje razlozi koji isključuju odgovornost za nastalu štetu.

Član 107.

(Odgovornost radnika za nastalu štetu)

(1) Odgovornost radnika za nastalu štetu kao i obavezu radnika da Poslodavcu naknadi štetu u svakom konkretnom slučaju utvrđuje Komisija za naknadu štete.

(2) Komisiju za naknadu štete određuje Poslodavac za svaki konkretni slučaj posebno.

(3) Komisija ima pet članova, ▇▇▇▇ je zadatak da utvrdi da ▇▇ ▇▇ ispunjeni uslovi za odgovornost radnika za nastalu štetu, odnosno da li postoje uslovi za oslobađanje radnika od odgovornosti za nastalu štetu.

(4) Konačnu odluku o odgovornosti ili oslobađanju radnika za nastalu štetu donosi Poslodavac.

Član 108.

(Oslobađanje od odgovornosti za pričinjenu štetu)

▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ odgovarati za štetu koja nije učinjena pod uslovima iz člana 107. kao i u slučajevima kada ▇▇ ▇▇▇▇▇ učinjena u krajnjoj nuždi, nužnoj odbrani, dozvoljenoj samopomoći i uz pristanak oštećenog.

Član 109.

(Odgovornost za štetu prouzrokovanu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ više radnika)

(1) Za štetu prouzrokovanu ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ više radnika odgovornost snosi svaki radnik za dio štete koji je prouzrokovao ako se to može utvrditi.

(2) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete ▇▇▇▇ ▇▇ on prouzrokovao, svi radnici koji su učestvovali u prouzrokovanju štete podjednako snose odgovornost za nastalu štetu i nadoknađuju je u jednakim djelovima.

Član 110.

(Šteta prouzrokovana krivičnim djelom ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ više radnika)

(1) Za štetu ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovalo više radnika krivičnim djelom sa umišljajem radnici odgovaraju solidarno.

(2) Šteta iz prethodnog stava može se namiriti od jednog radnika, od svih radnika koji su štetu

prouzrokovali ili od svakog radnika posebno u cjelini ili djelomično.

(3) Radnik koji je ▇▇▇ naknadio štetu ima pravo da se regresira od ostalih radnika u visini njihove obaveze.

Član 111.

(Utvrđivanje štete u paušalnom iznosu)

(1) Kada se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili kada bi utvrđivanje iznosa naknade štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(2) Iznos naknade štete u paušalnom iznosu utvrđuje Komisija za naknadu štete koju odredi ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇.

(3) Komisija za naknadu štete umjesto novčanog iznosa štete može odrediti da radnik koji je pričinio štetu uspostavi stanje koje ▇▇ ▇▇▇▇ prije nego što ▇▇ ▇▇▇▇▇ nastala pod uslovom da se uspostavljanjem ranijeg stanja šteta u potpunosti uklanja.

(4) Naknada štete u paušalnom iznosu može se utvrđivati samo za štete pričinjene u iznosu

koji ne prelazi iznos prosječne plaće Poslodavca.

(5) U slučaju da se utvrdi obaveza nadoknade prouzrokovane štete ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika, Poslodavac će istu naplatiti obustavljanjem dijela plaće radnika uz prethodnu saglasnost radnika, pri ćemu plaća radnika ne može biti opterećena više od jedne trećine ili putem nadležnog suda.

XI PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 112. (Prestanak ugovora o radu)

Ugovor o radu prestaje:

a) smrću radnika;

b) sporazumom Poslodavca i radnika;

c) kad radnik navrši 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), odnosno kad radnik navrši 40 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja, (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

d) danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

e) otkazom ugovora o radu;

f) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;

g) ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca

- danom stupanja na izdržavanje kazne;

h) ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;

i) pravosnažnom odlukom nadležnog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ima za posljedicu prestanak radnog

odnosa.

Član 113.

(Prestanak ugovora o radu zbog smrti radnika)

(1) Ugovor o radu prestaje smrću radnika.

(2) Smrt radnika dokazuje se izvodom iz matične knjige umrlih.

Član 114.

(Prestanak ugovora o radu sporazumom)

(1) Ugovor o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ prestati na temelju sporazuma između Poslodavca i radnika.

(2) Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenoj formi i ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti potpisan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca i radnika.

(3) Prijedlog za sporazuman prestanak ugovora o radu u pravilu podnosi radnik u pismenoj formi.

(4) Poslodavac može radniku ponuditi prijedlog za sporazuman prestanak ugovora o radu.

(5) U prijedlogu za sporazuman prestanak ugovora o radu, volja radnika da mu prestane radni odnos ▇▇▇▇ biti ▇▇▇▇▇.

(6) Sporazum o prestanku ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ da sadrži podatke o radniku, (ime i prezime radnika, naziv radnog mjesta radnika, datum prestanka ugovora o radu, otkazni tok) ▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ podatke od značaja za radnika i Poslodavca zavisno od konkretnog slučaja.

(7) U slučaju kada Poslodavac prihvati prijedlog i sporazum radnika, ugovor o radu prestaje danom prihvatanja prijedloga ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca, ukoliko u samom sporazumu datum prestanka ugovora o radu nije tačno određen.

(8) Prijedlog za sporazuman prestanak ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ može povući do momenta dok

sporazum ne bude potpisan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca.

Član 115.

(Prestanak ugovora o radu u odnosu na godine života i staž osiguranja)

(1) ▇▇▇▇▇▇▇ koji je navršio 65 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ i 15 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇, odnosno 40 ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ osiguranja ugovor o radu prestaje po sili zakona.

(2) Za prestanak ugovora o radu po ovom osnovu moraju biti ispunjeni uslovi u odnosu na godine života i staža osiguranja.

(3) Radnik koji je ispunio uslove za prestanak ugovora o radu u smislu stava (1) ovog člana može se dogovoriti sa Poslodavcem da mu ugovor o radu ne prestaje ispunjenjem tih uslova i u ▇▇▇ slučaju Poslodavac i radnik zaključuju sporazum o prestanku ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇ se određuje prestanak ugovora o radu.

(4) Saglasnost za zaključivanje sporazuma u smislu predhodnog stava, Poslodavac može dati izuzetno i ▇▇▇▇ ▇▇ to od posebnog značaja za normalno odvijanje ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇.

Član 116.

(Izjava o prihvatanju posebnog staža)

(1) Poslodavac će poseban staž iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u jednostrukom trajanju uplatiti i uračunati u staž osiguranja za radnike koji su se za vrijeme ratnog perioda nalazili na evidenciji ovog Preduzeća.

(2) Uplata iz stava 1. ovog člana će se izvršiti samo uz pismenu saglasnost radnika.

(3) Poslodavac će izvršiti uplatu na osnovu dostavljenih podataka iz nadležne institucije.

Član 117.

(Prestanak ugovora o radu danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti)

(1) Radniku kod kojeg je ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ nadležnog organa i na zakonom propisan način pravosnažnim rješenjem utvrđeno pravo na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti, ugovor o radu prestaje po sili zakona i to sa danom dostavljanja tog rješenja Poslodavcu.

(2) Na osnovu rješenja iz prethodnog stava Poslodavac donosi odluku o prestanku ugovora o radu radniku na kojeg se rješenje odnosi.

Član 118.

(Prestanak Ugovora o radu istekom vremena na koji je ugovor zaključen) Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme, po sili Zakona prestaje protekom vremena na koji je sklopljen.

Član 119.

(Prestanak ugovora o radu ako radniku bude izrečena kazna zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca)

(1) Radniku koji je osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca prestaje ugovor o radu.

(2) Odluku o prestanku ugovora o radu donosi Poslodavac na osnovu pravosnažne Odluke kojom je radniku izrečena kazna zatvora.

Član 120.

(Prestanak ugovora o radu ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca)

(1) Radniku kojem bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca pa radnik zbog izrečene mjere bezbjednosti ne bude mogao obavljati poslove zbog kojih je zaključio Ugovor o radu, ili zbog izrečene vaspitne ili zaštitne ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti odsutan sa posla duže od tri mjeseca Ugovor o radu prestaje danom ▇▇▇▇ ▇▇ mjera izrečena.

(2) Odluku od prestanku ▇▇▇▇▇▇▇ o radu donosi Poslodavac na osnovu pravosnažne odluke kojom je radniku izrečena mjera.

Član 121.

(Prestanak Ugovora o radu odlukom nadležnog suda)

(1) Radniku prestaje Ugovor o radu ako nadležni sud ▇▇▇▇▇▇ Odluku koja ima za posljedicu prestanak Ugovora o radu.

(2) Ugovor o radu prestaje sa danom pravosnažnosti odluke Suda.

Član 122.

(Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora)

(1) Poslodavac može radniku, istovremeno uz otkaz ugovora predložiti sklapanje ugovora o

radu pod izmijenjenim uslovima ( otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora ).

(2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana radnik prihvati ponudu, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

Član 123.

(Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto)

(1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje nastanka ▇▇▇▇ štete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) Poslodavac može donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najduže do 60 ▇▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇ jedne kalendarske godine.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana plaća radnika i druge naknade obračunavaju ▇▇ ▇▇▇ da je radio na radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.

Član 124.

(Program zbrinjavanja viška radnika)

Ukoliko u periodu od naredna tri mjeseca poslodavac ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkaže ugovor o radu najmanje petorici radnika ▇▇▇▇▇ ▇▇ da se konsultira sa vijećem zaposlenika i sindikatom.

Član 125. (Obaveza konsultiranja)

(1) Obaveza konsulitiranja se zasniva na aktu u pisanoj formi koji je pripremio Poslodavac

i započinje najmanje 30 ▇▇▇▇ prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog člana dostavlja se vijeću zaposlenika ili sindikatu prije početka konslutiranja a sadrži, naročito slijedeće podatke:

- razloge za predviđeno otkazivanje ugovora o radu;

- broj, kategoriju i spol radnika za čije je ugovore predviđen otkaz;

- mjere za koje ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi (npr. raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog Poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraćivanja radnog vremena);

- mjere za koje ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ smatra da bi ▇▇▇▇▇ pomoći radnicima da nađu zaposlenje kod drugog Poslodavca;

- mjere za koje ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapošljavanja kod drugog Poslodavca

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ namjerava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica ▇▇▇▇▇ ▇▇ ponuditi zaposlenje onim radnicima ▇▇▇▇ ▇▇ ugovori otkazani.

Član 126. (Otkazni rok)

Otkazni rok je 7 ▇▇▇▇ u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, a 14 ▇▇▇▇ u slučaju da ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ otkazuje ugovor o radu, a počinje da teče od ▇▇▇▇ uručenja otkaza radniku, odnosno Poslodavcu.

Član 127.

(Oblik i način dostave otkaza)

(1) Otkaz ▇▇▇▇ biti u pismenoj formi i ▇▇▇▇ biti obrazložen uz navođenje zakonske odredbe na kojoj se zasniva kao i dokaza i činjenica na kojima se zasniva donošenje rješenja o otkazu.

(2) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno Poslodavcu kojem se otkazuje ugovor o radu, uz obavezno osiguranje dokaza da je otkaz uručen - dostavljen.

(3) Dokaz o dostavi - uručenje otkaza može se osigurati na način da radnik na primjerku otkaza, koji ostaje u nadležnoj kadrovskoj službi, potpisom uz datum potvrdi uručenje otkaza ili putem pošte preporučeno sa povratnicom.

(4) U slučaju da se ne može osigurati dokaz o dostavi - uručenju otkaza na način opisan u prethodnom stavu, otkaz se dostavlja na osnovu odredaba ovog Pravilnika o dostavljanju pismena.

(5) Otkazni rok počinje teći od ▇▇▇▇ dostave - uručenja otkaza.

XII UTVRĐIVANJE ODGOVORNOSTI RADNIKA ZA UČINJENJE POVREDE RADNIH

OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU I MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA

Odgovornost radnika za učinjenje lakših i težih povreda iz ugovora o radu

Član 128. (Obaveza radnika)

(1) ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ obavezan da blagovremeno, disciplinovano i kvalitetno izvršava svoje radne

obaveze u skladu sa poslovnim moralom, pravilima struke i profesionalne odgovornosti, ▇▇ ▇▇▇▇ sredstva Preduzeća i svu drugu imovinu ▇▇▇▇ ▇▇ predmet djelatnosti Preduzeća kao i da štiti poslovne interese i ugled Preduzeća.

(2) Ukoliko radnik ne izvršava svoje radne obaveze u skladu sa stavom (1) ovog člana Poslodavac može pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Član 129.

(Vrste prijestupa i povreda radne obaveze)

(1) Prijestupi i povrede radne obaveze dijele se na:

a) Lakše prijestupe ili lakše povrede radne obaveze i

b) Teže prijestupe ili teže povrede radne obaveze.

(2) Kada postoje saznanja i kada se osnovano sumnja da ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ učinio prijestup ili povredu radne obaveze iz stava (1) ovog člana, Poslodavac pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti.

(3) Postupak utvrđivanja odgovornosti radnika za učinjenje prijestupa ili povrede radne obaveze provodi se u skladu sa Poslovnikom o radu disciplinske komisije.

(4) Prilikom utvrđivanja odgovornosti radnika za učinjenje prijestupa ili povrede radne obaveze Poslodavac omogućuje radniku da, u pismenoj, formi iznese svoju odbranu.

Lakši prijestupi i povrede radne obaveze

Član 130.

(Lakši prijestupi i povrede radne obaveze)

Lakši prijestupi i povrede radne obaveze su:

a) ▇▇▇▇▇▇▇▇ odbijanje izvršenja operativnog naloga, odnosno radnog zadatka,

b) Dolazak na rad u pijanom stanju ili upotreba alkohola i drugih narkotičkih sredstava

za vrijeme rada,

c) Učestalo i neopravdano kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla bez odobrenja

neposrednog rukovodioca,

d) Izazivanje tuče i učestvovanje u tuči, nekorektno i nepristojno ponašanje na radu

e) Nepristojno ponašanje i nekorektan odnos prema korisnicima usluga, strankama i sl.

f) Neovlašteno zamjenjivanje radnika na radnom mjestu,

g) Nemarno, neuredno i neodgovorno izvršavanje radnih obaveza,

h) Svaka radnja ili propuštanje radnje koja ometa ili onemogućava rad Preduzeća,

i) Izbjegavanje provjere radne sposobnosti i obaveznih periodičnih ljekarskih pregleda radnika na radnim mjestima za ▇▇▇▇ ▇▇ to predviđeno posebnim propisima,

j) Nekorištenje ili nepravilno korištenje zaštitnih sredstava pri radu,

k) Neblagovremena predaja obračuna dnevnog pazara, odnosno razduživanje novca i drugih papira od vrijednosti,

l) Obračunavanje radne dokumentacije radi prikrivanja stvarnih ▇▇▇▇▇▇▇,

m) Neizdavanje fiskalnog računa,

n) Svaka zloupotreba izdavanja fiskalnih računa, parking mjesta i opreme za parkiranje,

o) Puštanje u saobraćaj neispravnih i nečistih vozila i kabina,

p) Skretanje sa određene maršute kretanja vozila,

q) Samovoljno isključivanje vozila iz saobraćaja bez opravdanog razloga,

r) Nepredavanje vozila u određeno vrijeme određenom licu ili službi ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ vozača po obavljenom poslu,

s) Upravljanje vozilom ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ radnika koji za to nema ovlaštenje ili omogućuvanja takvom radniku da upravlja vozilom u javnom saobraćaju,

t) Neprijavljivanje ili neblagovremeno prijavljivanje udesa vozila u saobraćaju,

u) Neprijavljivanje ili neblagovremeno prijavljivanje kvarova na vozilima, mašinama, uređajima, sredstvima gašenja požara, zaštitnim i drugim sredstvima,

v) Uskraćivanje davanja, odnosno neovlašteno davanje podataka ili davanje netačnih podataka koji se po pozitivnim propisima daju ovlaštenim organima, ustanovama, organizacijama i sl. kao i osoblju Preduzeća,

w) Neodazivanje na poziv organa za utvrđivanje nastale materijalne štete,

x) Neodazivanje na poziv ovlaštenog ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ davanja iskaza u svoju odbranu,

y) Korištenje sredstava za rad koja su mu povjerena u radu protivno njihovoj namjeni i na drugi način nezakonito korištenje sredstava rada.

z) Skretanje sa ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i korištenje sredstava za rad (mehanizacija i dr.) za ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ bez odgovarajućeg putnog/radnog naloga,

aa) Netačno i nepravilno vođenje prisustva radnika na poslu kroz svakodnevne evidencije (početku i završetku radnog vremena, smjenama, noćnom radu i drugim podacima o prisustvu radnika na radu),

bb) Neovlašteno saopštavanje podataka o pojedinačnim isplatama plata drugim radnicima ili trećim licima,

cc) Zloupotreba parking mjesta u javnim garažama i opreme koja se koristi u sistemu za naplatu,

dd) Svako objavljivanje ili činjenje javno dostupnim finansijskih podataka, poslovnih planova, ličnih podataka radnika, korporativnih ili drugih informacija, a u vezi poslovanja Preduzeća, bez prethodne saglasnosti Preduzeća,

ee)Svako davanje neprimjerenih komentara i postova na društvenim mrežama na račun Preduzeća, poslovnih partnera ili radnih kolega,

ff) Svako postavljanje sadržaja koji šteti ugledu Preduzeća na društvenim mrežama, a koji je snimljen ili uslikan u poslovnim objektima ili prostorijama Preduzeća, kao i u krugu poslovnih objekata Preduzeća,

gg) Nepoštivanje odredaba Etičkog kodeksa,

hh) Nepoštivanje odredaba Pravilnika o elektronskoj evidenciji i kontroli prisutnih radnika na poslu.

Član 131.

(▇▇▇▇▇▇ upozorenje pred otkaz ugovora o radu)

(1) Za učinjenje lakših prijestupa ili lakših povreda radne obaveze radniku se može izreći mjera ▇▇▇▇▇▇ upozorenje pred otkaz ugovora o radu.

(2) ▇▇▇▇▇▇ upozorenje sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koju se radnik smatra odgovornim, te izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez otkaznog roka ukoliko se prijestup ponovi u roku od 6 mjeseci od ▇▇▇▇ izdavanja pisanog upozorenja.

(3) Ako u roku od 6 mjeseci nakon upozorenja radnik ponovi ili nastavi vršiti prijestupe i povrede radnih obaveza takvo postupanje se smatra težim prijestupom ili povredom radne obaveze zbog koje je moguće otkazati radniku ugovor o radu bez poštivanja otkaznog roka.

Teži prijestupi i povrede radne obaveze

Član 132.

(Teži prijestupi i povrede) Teži prijestupi i povrede radne obaveze su:

a) Odbijanje izvršavanja, neizvršavanje ili nemarno izvršavanje radnih obaveza, čime se

onemogućava ili znatnije ometa proces rada ili upravljanje kod Poslodavca, ili nanosi veća šteta.

b) Korištenje radnih ili drugih sredstava protivno njihovoj namjeni i na drugi način nezakonito korištenje sredstava, ekonomski neracionalno i nesvrsishodno korištenje sredstava kojim se Poslodavcu nanosi veća šteta.

c) Ne preduzimanje radnji, koje ▇▇ ▇▇▇▇▇ da preuzme radnik, u okviru svojih ovlaštenja, usljed ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovana veća šteta, bitno poremećen proces rada ili na drugi način otežano poslovanje Poslodavca, odnosno njegovog dijela.

d) Ne pridržavanje propisanih uputstava za rad ili neostvarivanje rezultata rada iz neopravdanih razloga usljed ▇▇▇▇ ▇▇ bitno poremećen proces rada ili na drugi način otežano poslovanje Poslodavca,

e) Povreda propisa, odnosno opšteg akta o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i od štetnog djelovanja otrovnih i drugih opasnih materija, ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovana veća materijalna šteta, ugroženi ili mogli biti ugroženi život i zdravlje radnika ili drugih lica, bitno poremećen proces rada kod Poslodavca ili na drugi način bitno otežano poslovanje Poslodavca,

f) Ne preduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera zaštite na radu, usljed ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovana veća šteta, ugroženi ili mogli biti ugroženi život i zdravlje radnika ili trećih lica, ili bitno poremećen proces rada kod Poslodavca, odnosno njegovog dijela,

g) Zloupotreba položaja i prekoračenje datog ovlaštenja usljed ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovana

veća materijalna šteta.

h) Falsifikovanja isprava ili davanje lažnih i netačnih podataka u cilju zasnivanja radnog

odnosa,

i) Pribavljanje lične materijalne koristi i drugih pogodnosti u vezi ▇▇ ▇▇▇▇▇ kod

Poslodavca i na njegovu štetu,

j) Falsifikovanje dokumentacije i nedozvoljena upotreba pečata Poslodavca,

k) Bez odobrenja Poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti Poslodavca za svoj račun ili za račun trećih lica,

l) Svaka radnja (činjenje ili propuštanje) u procesu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ istovremeno predstavlja krivično djelo, koje ▇▇ ▇▇▇▇ po službenoj dužnosti, odavanje poslovne ▇▇▇▇▇, službene ili druge ▇▇▇▇▇ utvrđene zakonom ili opštim aktom, usljed čega ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ili mogla nastati šteta Poslodavcu,

m) Nemarno vršenje poslova kojim se odaje poslovna ili službena tajna ili zakonom ili opštim aktom utvrđena tajna, usljed ▇▇▇▇ ▇▇ prouzrokovana veća šteta Poslodavcu,

n) Odsustvovanje ▇▇ ▇▇▇▇ zbog zloupotrebe prava korištenja bolovanja,

o) Neopravdano izostajanje ▇▇ ▇▇▇▇ 3 ili ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u mjesecu,

p) Odbijanje radnika da prihvati privremeni raspored na druge poslove u izvanrednim okolnostima (povećan obim posla, zamjena odsutnog radnika, viša ▇▇▇▇ i sl.),

q) Lakše povrede radnih obaveza u povratu ili višestrukom povratu,

r) Povrede navedene u Pravilniku o elektronskoj evidenciji i kontroli prisutnih radnika na poslu,

s) Druge teže povrede radnih obaveza za koje Poslodavac utvrdi da su prouzrokovale poremećaj ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ usljed čega ▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇ ili je mogla nastati veća materijalna šteta Poslodavcu.

Član 133. (Otkaz ugovora o radu)

(1) Poslodavac će radniku otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja propisanog otkaznog roka nakon provedenog postupka kada zbog teže povrede radne obaveze nije osnovano očekivati nastavak radnog odnosa.

(2) Poslodavac pri donošenju odluke o izricanju mjere za počinjenu težu povredu radne obaveze može uzeti u obzir i sljedeće:

a) Težinu i posljedice prekršene obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja

obaveza iz ugovora o radu

b) ▇▇▇▇▇▇ odgovornosti

c) Okolnosti pod ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ prekršena obaveza ili neispunjena obaveza

d) Raniji rad i ponašanje radnika prije i poslije učinjene, prekršene ili neispunjene

obaveze

e) Značaj posla ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ obavlja

f) Druge okolnosti.

Član 134.

(Rok za davanje otkaza ugovora o radu)

(1) Otkaz ugovora o radu u smislu člana 133. ovog Pravilnika daje se u roku od 60 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ saznanja Poslodavca za činjenice zbog kojih se daje otkaz.

(2) Prijavu o učinjenom kršenju radne obaveze ili o neizvršavanju obaveza iz ugovora o radu Poslodavcu podnosi neposredni rukovodilac radnika.

Član 135.

(▇▇▇▇▇▇ upozorenje pred otkaz ugovora o radu)

(1) Za teže povrede radne obaveze Poslodavac umjesto otkaza ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka može radniku izreći i mjeru ▇▇▇▇▇▇ upozorenje pred otkaz ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ ocijeni da će takva mjera djelovati korektivno na radnika.

(2) U slučaju ponavljanja teže povrede radne obaveze za ▇▇▇▇ ▇▇ radniku već jednom umjesto otkaza izrečena mjera ▇▇▇▇▇▇ upozorenje, Poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu bez poštivanja otkaznog roka.

Član 136. (Neopravdani razlozi za otkaz)

Neopravdani razlozi za otkaz su:

a) Privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;

b) Podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti;

c) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim oganima državne vlasti;

Član 137.

(Otkaz radnika bez obaveze poštivanje otkaznog roka)

(1) Radnik može otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je Poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2) U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana radnik ima sva prava u skladu

sa zakonom, kao da je ugovor otkazan ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca.

Član 138.

(Podnošenje otkaza ugovora o radu ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇)

(1) Otkaz ugovora o radu u smislu člana 137. ovog Pravilnika radnik podnosi Poslodavcu

pismeno u kojem navodi razloge otkaza.

(2) Na otkaz ugovora o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ je podnio radnik primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika.

Evidencije izrečenih mjera

Član 139. (Evidentiranje i arhiviranje)

(1) O izrečenim mjerama se vodi posebna službena evidencija.

(2) Evidenecija izrečenih mjera sadrži: ime i prezime radnika kojem je izrečena mjera, poslove odnosno radne zadatke na kojima radi, datum i broj pravomoćne odluke o izvršenoj disciplinskoj mjeri, vrstu mjere i povredu radne obaveze za ▇▇▇▇ ▇▇ izrečena, datum ▇▇▇▇ ▇▇ odluka o izrečenoj mjeri postala pravomoćna i datum brisanja disciplinske mjere iz evidencije.

Član 140. (Brisanje iz evidencije)

Izrečena mjera briše se iz evidencije u roku od godinu ▇▇▇▇ (za lakše povrede), odnosno tri godine (za teže povrede) ako radnik u ▇▇▇ periodu računajući od ▇▇▇▇ izricanja mjere ne počini istu povredu radne obaveze.

XIII UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA PREDUZEĆA

Član 141.

(Osnovni organizacioni dijelovi Preduzeća)

(1) Unutrašnja organizacija Preduzeća zasniva se na načelu postojanja organizacionih dijelova u okviru Preduzeća koje posluje kao jedinstvena cjelina.

(2) Osnovni organizacioni dijelovi Preduzeća su pogon i sektor koji nemaju svojstvo pravnog lica.

(3) Pojedini poslovi od zajedničkog interesa za Preduzeće su organizovani na nivou

Preduzeća.

(4) U pogledu tehnološkog i poslovnog ostvarivanja svojih planova i zadataka Preduzeće uređuje obavljanje poslova po organizacionim jedinicama, određuje njihove nadležnosti, odgovornosti, djelokrug rada i ovlaštenja.

Član 142. (Pogon i Sektor Preduzeća)

Preduzeće je organizovano na Pogon i Sektor i to:

a) Pogon javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica

b) Sektor za ekonomske, pravne i opšte poslove.

Član 143.

(Odjeli na nivou Preuzeća)

(1) Organizacja na nivou Preduzeća je slijedeća:

a) Direktor Preduzeća

b) Sekretar Preduzeća

c) Koordinator na realizaciji projekata za javnu higijenu

d) Tehnički sekretar direktora Preduzeća

e) Vozač direktora Preduzeća

f) Služba za upravljanje otpadom, zaštitu okoliša i upravljanje sistemima kvaliteta

g) Služba za održavanje i prateću tehničku podršku

- Odjeljenje za srednje i velike popravke mehanizacije

• Grupa za popravku motora, mjenjača, donjeg postroja i specijalnih vozila

• Grupa za mehatroniku

• Grupa za bravarsko-limarske radove i autolakirnica

- Odjeljenje za održavanje i servisiranje mehanizacije

• Grupa za tekuće održavanje

• Grupa za servisiranje mehanizacije

h) Deponija

- Odjel Reciklaža

- Odjel Kafilerija

i) Odjel interne revizije

j) Odjel Komunalnih redara

(2) U Službi za upravljanje otpadom, zaštitu okoliša i upravljanje sistemima kvaliteta obavljaju se slijedeći poslovi:

a) analiza, izrada i praćenje Programa i Operativnih planova transporta otpada, mašinskog, ručnog čišćenja i pranja javno-prometnih površina,

b) analiza sastava i količina prikupljenog otpada, saradnja sa nadležnim organima za komunalne poslove u općinama,

c) izrada planova i projekata edukacije i promocije istih

d) provođenje i predlaganje mjera zaštite okoliša,

e) implementacije, nadzor i održavanje Sistema kvaliteta,

f) implementacija i održavanje sistema okolinskog i energentskog upravljanja u Preduzeću,

g) kontrola dionica putem GPS sistema.

(3) U Službi za održavanje i prateću tehničku podršku obavljaju se slijedeći poslovi:

a) opravka i održavanje vozila, mašina i drugih osnovnih sredstava rada Preduzeća,

b) održavanje građevinskih objekata za potrebe Preduzeća i dr.

(4) U Deponiji se obavljaju slijedeći poslovi:

a) odlaganje i deponovanje komunalnog otpada,

b) monitoring procjednih voda,

c) rekultivacija Deponije i pošumljavanje Deponije,

d) održavanje energetskog postrojenja gasnih instalacija,

e) vaganje i evidentiranje svih vozila.

(5) U Odjelu Reciklaža obavljaju se slijedeći poslovi:

a) selektivnog prikupljanja, sortiranja i baliranja otpada,

b) kontrola sekundarnih sirovina.

(6) U Odjelu Kafilerija obavljaju se slijedeći poslovi:

a) hvatanje, prikupljanje i preuzimanje neregistrovanih, nevakcinisanih i prekobrojnih životinja u skladu sa propisima,

b) zbrinjavanje životinja u prostorijama kafilerije,

c) neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa i otpadaka životinjskog porijekla.

(7) U Odjelu interne revizije obavljaju se sljedeći poslovi:

a)izrada godišnje strategije rizika u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima u FBiH i međunarodnim računovodstvenim revizijskim standardima.

b)nadzor usaglašenosti poslovnih aktivnosti sa relevantnim propisima, standardima, pravilima, procedurama i politikama usvojenim ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ organa upravljanja Preduzeća

c) aktivnosti nad sistematskim uvidom u cjelokupne aktivnosti poslovanja, d)koordinacija rad sa Odborom za reviziju,

e)sačinjavanje izvještaja u skladu sa zakonom i dr.

(8) U Odjelu Komunalnih redara obavljaju se slijedeći poslovi:

a)kontrola održavanja čistoće na javnim i drugim površinama u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći i drugim propisima,

b)neposredna zaštita komunalne čistoće i saradnja sa nadležnom komunalnom

inspekcijom i dr.

Član 144.

(Sektor za ekonomske, pravne i opšte poslove)

(1) Organizacija Sektora za ekonomske, pravne i opše poslove je slijedeća:

a) Odjeljenje za finansije i računovodstvo

b) Odjeljenje naplate

c) Odjeljenje za javne nabavke

d) Odjeljenje za komercijalne poslove

- Radna jedinica proizvodnja asfalta

e) Odjeljenje za pravne i opšte poslove

f) Odjeljenje za ljudske resurse

g) Odjeljenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

h) Odjeljenje unutrašnje zaštite

i) Odjeljenje za marketing i informacioni sistem

j) Radna jedinica Saobraćaj u mirovanju

(2) U Sektoru za ekonomske, pravne i opšte poslove obavljaju se sljedeći poslovi:

a) vođenje računovodstvenih evidencija finansijskog poslovanja, praćenje priliva novčanih sredstava, poslovi bezgotovinskog plaćanja,

b) poslovi planiranja, pripreme i provođenja finansijskih planova i poslovanja Preduzeća

c) obračuni plaća i svih naknada,

d) naplata potraživanja od korisnika usluga,

e) poslovi nabavke roba, radova i usluga,

f) planiranje poslovnih aktivnosti,

g) proizvodnja i prodaja asfalta,

h) zastupanje na sudu i obavljanje drugih poslova iz pravne struke,

i) praćenje zakonskih i podzakonskih propisa koji se odnose na sve segmente poslovanja i rada Preduzeća,

j) opći poslovi, poslovi protokola, kurirski poslovi, higijena i dr.,

k) kontrola sprovođenja mjera zaštite na radu,

l) organizacija i sprovođenje periodičnih pregleda oruđa za rad, uređaja i radnih prostorija,

m) edukacija radnika iz oblasti zaštite na radu,

n) poslovi unutrašnje zaštite i protivpožarne zaštite,

o) komunikacija Preduzeća sa sredstvima javnog informisanja,

p) realizacija projekata edukacije stanovništva,

q) aktivna saradnja sa građanima, komunalnim redarima, inspekcijama,

r) praćenje aktivnosti Preduzeća i objavljivanje istih,

s) praćenje, proučavanje i implementacije savremenih rješenja iz informacionih tehnologija,

t) kreiranje i implementacije standarda za programiranje i razvoj računarskih

programa,

u) konsolidacija i integracija baza podataka i računarskih programa na nivou Preduzeća,

v) realizacija i održavanje Web stranice Preduzeća i dr.,

w) usluge saobraćaja u mirovanju (garaže, parkinzi, premještanje, blokada nepropisno

parkiranih vozila).

Član 145.

(Pogon Javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica djeluje)

(1) Organizacija Pogona javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica je slijedeća:

a) Odjeljenje za prateću podršku

b) Radna jedinica za pranje, mašinsko čišćenje i zimsko održavanje javnih saobraćajnica

c) Radna jedinica za ljetno održavanje javnih saobraćajnica

d) Radna jedinica Centar i Stari Grad

e) Radna jedinica Novo Sarajevo i Novi Grad

f) Radna jedinica Ilidža, Hadžići i Trnovo

g) Radna jedinica Vogošća i Ilijaš

h) Radna jedinica za usluge vanrednog prevoza i neškodljivog uništenja

i) Radna jedinica Mehanizacija

(2) U Pogonu Javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica obavljaju se sljedeći poslovi:

a) prikupljanje, odvoženje i deponovanje kućnog otpada iz domaćinstava, poslovnih prostorija i javnih površina,

b) prikupljanje, odvoženje i deponovanje otpada iz ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇,

c) ručno i mašinsko čišćenje i pranje javnih saobraćajnih površina,

d) održavanje javnih saobraćajnih površina u ljetnom i zimskom periodu na području Kantona,

e) izgradnja javnih saobraćajnih površina sa pratećim objektima (potporni zidovi, kišna kanalizacija i dr.)

f) rušenje bespravno izgrađenih objekata,

g) izvođenje horizontalne i vertikalne signalizacije,

h) postavljanje i zamjena saobraćajnih znakova,

i) angažovanje vozila prema potrebama nesmetanog odvijanja ▇▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ u Preduzeću.

Sistematizacija radnih mjesta

Član 146.

(Sistematizacija radnih mjesta sa opisom poslova i radnih zadataka)

(1) Poslovi u Preduzeću su sistematizirani prema zahtjevanom stepenu znanja i složenosti, a koji su dati u Sistematizaciji radnih mjesta sa opisom poslova i radnih zadataka u KJKP

„RAD“ d.o.o. Sarajevo.

(2) Sistematizacijom radnih mjesta sa opisom poslova i radnih zadataka u KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo se utvrđuje ukupan broj i struktura sistematizovanih radnih mjesta u okviru organizacionih cjelina i to:

- naziv radnog mjesta

- opis poslova

- uslovi za obavljanje poslova, ▇▇▇▇▇▇ stručne spreme određene vrste zanimanja, ▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ i posebna znanja i sposobnosti (posjedovanje diplome o položenom stručnom ispitu, posjedovanje uvjerenja ili potvrde o kursevima neophodnim za rad na određenim radnim mjestima, poznavanje stranog jezika, poznavanje rada na računaru i sl.)

- grupa složenosti poslova

- ▇▇▇▇▇▇ odgovornosti

- broj izvršilaca.

(3) Sistematizacija radnih mjesta sa opisom poslova i radnih zadataka u KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo, Katalog radnih mjesta po grupama složenosti poslova sa koeficijentom složenosti posla i uvećanjem osnovne plaće po osnovu uslova rada po radnim mjestima i Organizaciona šema Preduzeća čini sastavni dio ovog Pravilnika.

Uslovi za obavljanje poslova radnog mjesta

Član 147.

(Opšti i posebni uslovi)

(1) Svako radno mjesto obuhvata skup poslova koje obavlja jedan ili više izvršilaca koji pored opštih uslova utvrđenih Zakonom, moraju ispunjavati i posebne uslove koji se odnose na odgovarajuću stručnu spremu, radno iskustvo u struci i posebna znanja, te vještine, znanja i stavove za obavljanje poslova.

(2) Svaki ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ biti kompetentan za poslove i zadatke na radnom mjestu na koje je raspoređen, odnosno ▇▇▇▇ steći kompetencije predviđene za dato radno mjesto u skladu sa specifikacijom radnog mjesta.

Član 148. (Posebni uslovi)

(1) Posebni uslovi su odgovarajuća stručna sprema, radno iskustvo u struci, vještine,

posebna znanja i stavovi.

(2) Pod stručnom spremom podrazumijeva se stručno obrazovanje koje ▇▇ ▇▇▇▇▇ u određenim obrazovnim ustanovama u skladu sa važećim programima obrazovanja, u zakonom priznatim obrazovnim ustanovama.

(3) Radnim iskustvom u struci smatra se vrijeme koje ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ proveo na radu poslije sticanja stručne spreme koja ▇▇ ▇▇▇▇▇ za prijem na konkretno radno mjesto. Radno iskustvo predviđeno kao uslov za obavljanje poslova radnog mjesta utvrđeno ovim Pravilnikom, odnosno Sistematizacijom radnih mjesta, utvrđuje se na način kojim se dokazuje stvarna sposobnost radnika (prethodni rad na istim ili sličnim poslovima).

(4) Za dokazivanje radnog iskustva u struci, prilikom raspisivanja javnog oglasa, kandidati su dužni dostaviti potvrdu ili uvjerenje poslodavca da su obavljali poslove u svojoj struci ili Uvjerenje nadležnog ▇▇▇▇▇▇ za penziono invalidsko osiguranje ili Porezne uprave sa Potvrdom o tumačenju šifre zanimanja. Potvrda ili uvjerenje poslodavca treba da sadrži ime i prezime, opis posla, stepen stručne spreme potrebne za navedeno radno mjesto i vremenski period obavljanja istog.

(5) Vještina označava naučen ili stečen dio ponašanja radnika, odnosno njegovu mogućnost za brzo i tačno izvođenje niza sistemski organizovanih operacija za lakše i uspješnije obavljanje radnog zadatka

(6) Posebna znanja podrazumijevaju znanja koja su neophodna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta, a koja se stiču dodatnom edukacijom.

(7) Stav podrazmijeva: ponašanje, vrijednosti i djelovanje na određeni način.

Podjela i obavljanje poslova po radnim mjestima

Član 149.

(Poslovi iz ugovora o radu)

Svaki radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zaključio ugovor o radu.

Član 150. (Podjela poslova)

Podjelu rada između više izvršilaca na istim poslovima vrši neposredni rukovodilac.

Član 151.

(Raspored radnika na drugo radno mjesto)

Tokom trajanja radnog odnosa radnik može biti raspoređen na svako radno mjesto koje odgovara njegovim kompetencijama na način koji je utvrđen ovim Pravilnikom i Zakonom o radu FBIH.

Član 152.

(Obaveza obavljanja drugih poslova uz poslove svoga rada po nalogu neposrednog rukovodioca)

U slučaju potrebe obavljanja poslova privremeno odsutnog radnika, povećanja obima određenih poslova, uvođenja novih poslova i sl. ▇▇▇▇▇▇ ▇▇ po nalogu neposrednog rukovodioca ▇▇▇▇▇ uz poslove svog radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati i te poslove.

XIV OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Član 153.

(Odlučivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa)

O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i drugim propisima, odlučuje direktor Poslodavca ili drugo lice koje pismenim ovlaštenjem ovlasti direktor.

Član 154.

(Ostvarivanje pojedinačnih prava putem nadležnog suda)

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa radnik može zahtijevati ostvarivanje tih prava kod Poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima, u skladu sa Zakonom o radu.

Član 155.

(Zaštita prava iz radnog odnosa)

(1) Radnik koji smatra da mu je ▇▇▇▇▇▇▇▇▇▇ povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, ▇▇▇▇▇ ▇▇ u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od ▇▇▇▇ saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ podnošenja zahtjeva za zaštitu prava ili

postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora u skladu sa Zakonom o radu ne udovolji

▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇▇▇, radnik može u daljem roku od 90 ▇▇▇▇ podnijeti tužbu pred nadležnim

sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa Zakonom.

Član 156.

(Prenos ugovora o radu u slučaju promjene Poslodavca ili njegovog pravnog položaja)

(1) U slučaju statusne promjene Poslodavca, odnosno promjene Poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom Poslodavca, svi ugovori o radu ▇▇▇▇ ▇▇▇▇ na ▇▇▇ promjene Poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog Poslodavca (Poslodavac pravni sljednik).

(2) ▇▇▇▇▇▇ ▇▇▇▇ se ugovor o radu prenese na način iz stava 1. ovog člana zadržava sva prava

iz radnog odnosa ▇▇▇▇ ▇▇ stekao do ▇▇▇▇ prenosa ugovora o radu.

(3) Poslodavac - pravni prethodnik ▇▇▇▇▇ ▇▇ o prenošenju ugovora o radu na Poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike ▇▇▇▇ se ugovori o radu prenose.

Član 157.

(Zastara novčanih potraživanja)

Sva novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju za tri godine od ▇▇▇▇ nastanka

obaveze.

Član 158. (Dostavljanje pismena)

(1) Dostavljanje poziva, obavještenja, odluka, rješenja i drugih akata u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava radnika vrši se neposrednim uručivanjem na radnom mjestu ili preporučeno putem pošte na posljednjoj adresi koju ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ prijavio nadležnoj službi Poslodavca.

(2) U slučaju odbijanja prijema akta ili nepoznate adrese, dostavljanje se vrši na oglasnoj tabli Poslodavca i taj ▇▇▇ se smatra danom dostavljanja.

XV INFORMISANJE I SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Član 159.

(Informisanje radnika ▇▇ ▇▇▇▇▇▇ Poslodavca)

(1) Poslodavac ima obavezu informisati radnike preko predstavnika vijeća zaposlenika/sindikata po pitanju ekonomsko-socijalnih prava i interesa na način kako se oni međusobno dogovore.

(2) Radnici imaju pravo davati mišljenje po pitanjima koja su vezana za njihova ekonomsko - socijalna prava i interese na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

XVI VIJEĆE ZAPOSLENIKA I SINDIKAT

Sudjelovanje radnika u odlučivanju - Vijeće zaposlenika i Sindikat

Član 160.

(▇▇▇▇▇▇▇ udruživanja)

(1) Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, radnici imaju pravo organizirati vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod Poslodavca.

(2) Ako kod Poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se odnose na ovlaštenja vijeća zaposlenika u skladu sa zakonom.

(3) Vijeće zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod Poslodavca.

(4) Način i postupak formiranja vijeća zaposlenika, ▇▇▇ ▇ ▇▇▇▇▇ pitanja vezana za rad i djelovanje vijeća zaposlenika, uređuje se Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.

(5) Radnici imaju pravo po svom slobodnom izboru organizirati sindikat te se u njega učlaniti. Na organizovanje i djelovanje sindikata primjenjivat će se odredbe Zakona o ▇▇▇▇ ▇▇▇▇▇▇ za sindikalno organizovanje i djelovanje.

Djelovanje vijeća zaposlenika i sindikata

Član 161. (Uslovi za rad)

(1) Poslodavac će obezbijediti osnovne uslove za rad Sindikata i Vijeća zaposlenika u skladu

sa zakonskim propisima.

(2) Pod uslovima iz stava (1) ovog člana podrazumijeva se obezbjeđenje prostorije za rad, prostora za sastanke u skladu sa mogućnostima Preduzeća, upotreba telefona, faksa i kopir aparata, te ostalih neophodnih uslova za rad i djelovanje u skladu sa zakonskim propisima.

(3) Sindikat, članovi Vijeća zaposlenika i sindikalni povjerenici moraju svoja prava ostvarivati tako da ne štete uspješnosti poslovanju Preduzeća.

XVII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 162.

(Rok za zaključivanje ugovora o radu sa radnicima)

(1) Poslodavac ▇▇ ▇▇▇▇▇ odmah, a najkasnije u roku od 60 ▇▇▇▇ od ▇▇▇▇ stupanja na snagu ovog Pravilnika, ponuditi radnicima zaključivanje Ugovora o radu u skladu sa ovim Pravilnikom.

(2) Prilikom zaključivanja ugovora radnik ▇▇ ▇▇▇▇▇ dostaviti orginal ili ovjerenu kopiju univerzitetske diplome/svjedočanstva ili drugu obrazovnu ili akademsku kvalifikaciju ▇▇▇▇ ▇▇ potrebna za radno mjesto, a ista će se odložiti i čuvati u ličnom dosjeu radnika.

Član 163.

(Primjena Zakona i drugih propisa na pitanja koja nisu regulisana ovim Pravilnikom)

Za pitanja koja nisu regulisana ovim Pravilnikom primjenjivat će se odredbe Zakona o radu, odredbe Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti komunalne privrede Kantona Sarajevo.

Član 164.

(Utvrđivanje plaće za slučaj nemogućnosti isplate iste po odredbama ovog Pravilnika)

Izuzetno, u slučaju da Poslodavac ne može obezbijediti isplatu plaće u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, plaće radnika utvrđuju se korekcijom vrijednosti polaznog osnova, najniže plaće, odnosno vrijednosti boda na bazi materijalnih mogućnosti Preduzeća, uz prethodnu saglasnost Sindikalnog odbora KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo.

Član 165.

(Prestanak važenja ranijeg Pravilnika o radu)

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi: Pravilnik o radu Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća „RAD“ d.o.o. Sarajevo, broj: 5096/17 od 06.04.2017. godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Kantonalnog javnog komunalnog